Josip Josef Mayer

Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i Vladi Republike Slovenije Upućeno: •   Vladi Republike Hrvatske (n/r predsjednika Vlade i Ministarstva demografije i useljeništva) •   Vladi Republike Slovenije (n/r predsjednika Vlade i Ministarstva za demografiju, obitelj i socijalna pitanja) Meni je iskreno drago da Hrvatska i Slovenija zajednički surađuju. Vjerujem da će zajedničkom suradnjom i zajedničkom strategijom uspjeti još naprednije, po najnovijem modelu, planu i platformi. Zato sam napisao ovo otvoreno pismo. Opis ispod fotografije: Naše udruge se još drže zahvaljujući volonterima, kulturi i sportu. Vrijeme je da iza njih stane i država, kao što je to u Italiji. Predmet: Poziv na hitno uvođenje provjerenog europskog modela institucionalnog organiziranja dijaspore u svrhu demografskog oporavka i povratka iseljenika Poštovani predsjednici vlada, poštovani ministri, Obraćam vam se potaknut nedavnim bilateralnim sastankom u Zagrebu između hrvatskog Ministarstva...

Zašto Hrvatska i Slovenija ignoriraju talijanski recept za povratak iseljenika? Dok Slovenija i Hrvatska užurbano osnivaju nova ministarstva i pokušavaju dokučiti kako ostvariti povratak iseljenika te olakšati mladima osnivanje obitelji, ključno rješenje stoji im pred nosom. Umjesto da izmišljaju tople politike iznova, oba bi ministarstva trebala pogledati preko Jadrana i prepisati model koji dokazano donosi rezultate. Zašto naši ministri ne pitaju Talijane kako se to radi? Talijanski COMITES: Sustav građen odozdo prema gore Italija je još 1985. godine zakonom utemeljila COMITES (Comitati degli Italiani all'Estero) – službene odbore iseljeništva koji djeluju unutar samih iseljeničkih zajednica. To su tijela birana izravno od strane talijanskih građana u inozemstvu. Dok naša ministarstva kroje demografske strategije iz fotelja u Zagrebu i Ljubljani, Italija već 41 godinu ima institucionalne "sindikalne odbore" na terenu. Oni u svakom trenutku znaju točne probl...

Zašto nam je hrvatskoj dijaspori-zu udruženje dijasporskih medija hitno potrebno njihovo savezništvo Podržavam CroExpress već godinama jer smatram da je to jedan od najprikladnijih dijasporskih medija za globalno okupljanje hrvatske dijaspore. Upravo zato što pokazuje kako treba izgledati ozbiljan dijaspori medij – dostupan, brz i prisutan tamo gdje žive naši ljudi.  https://www.croexpress.eu/impressum . Prije svega, dijaspori su potrebni ujedinjeni i jaki dijaspori mediji kojih ima diljem Europe i svijeta. Bez vlastitog glasa, naša priča ostaje rasuta po grupama i komentarima. Živimo u vremenu velikih geopolitičkih previranja. Ako padne Ukrajina, trese se cijela Europa, a s njom i Amerika. Stara poslovica kaže: dok se dvojica svađaju, treći profitira. Dok se velike sile poput Rusije i Kine dogovaraju, Amerika vodi svoju politiku, a Europa se sve više dijeli iznutra. U takvoj nesigurnosti, mala nacija poput hrvatske može opstati samo ako je njezina dijaspora ujedinjena i dobro ...

Kolumna Al sadržaj:Josip Josef Mayer Prije svega, dijaspori su potrebni ujedinjeni i jaki dijasporski mediji kojih ima diljem Europe i svijeta. Bez vlastitog, neovisnog i profesionalnog glasa, sva naša priča ostaje rasuta po Facebook grupama i privatnim Viber porukama. Zagreb nas tada ne čuje, a i kad nas čuje – lako nas ignorira. Hrvatska se godinama s pravom ponosi svojom dijasporom i milijardama koje iseljeništvo šalje u domovinu. Svake godine gledamo iste protokole: sjednice Savjeta Vlade, fotografiranja u Banskim dvorima, svečane govore o očuvanju identiteta i obećanja o rezanju birokracije. Kad se kamere ugase, stvarnost na terenu ostaje ista. Potomci iseljenika mjesecima čekaju rješenja o državljanstvu, konzularne usluge kaskaju za digitalnim vremenom, a povratnici se gube u labirintu administracije. Zašto se od toliko savjetodavnih tijela dogodilo tako malo konkretnog pomaka? Odgovor je jednostavan: savjetodavna tijela nemaju instrumente. Ona ovise o državnom proračunu i...

Hrvatska  dijaspora: Tri načina jedan glas-vrijeme je za moderniji odnos U Hrvatskoj se o dijaspori često govori uoči izbora. Tada se ponovno otvaraju pitanja biračkih prava, zastupljenosti, povratka iseljenika i odnosa države prema Hrvatima izvan domovine. Nakon izbora ta pitanja nerijetko ponovno padnu u drugi plan. Možda je vrijeme da se taj odnos promijeni. Gotovo tri desetljeća bavim se pitanjem kako oblikovati kvalitetniju državnu politiku prema Hrvatima izvan domovine. Pritom dijasporu ne promatram samo kroz broj birača. Hrvatski građani koji žive izvan zemlje predstavljaju i veliko iskustvo, znanje, poslovne kontakte, međunarodne veze i potencijal za ulaganja i povratak. Zato bi odnos Hrvatske i njezine dijaspore trebalo promatrati kao dugoročnu razvojnu temu, a ne samo kao izborno pitanje. Glasovanje u vremenu digitalne države Jedno od pitanja koje zaslužuje ozbiljnu javnu raspravu jest način ostvarivanja biračkog prava građana koji žive izvan Hrvatske. IDEMO...

Filmovi o hrvatskoj dijaspori: priče koje moraju biti ispričane Ponekad se pitam koliko je životnih priča hrvatskih iseljenika ostalo neispričano. Koliko ih je ostalo zapisano samo u sjećanjima naših roditelja i djedova, u starim fotografijama koje godinama stoje u obiteljskim albumima, u pismima koja se čuvaju u ladicama i u razgovorima koji se vode kada se obitelj ponovno okupi. Svaka od tih priča ima svoju posebnu težinu. Iza svakog odlaska iz Hrvatske stajao je čovjek sa svojim nadama, strahovima i planovima. Netko je otišao jer nije vidio budućnost u svojoj zemlji, netko je tražio posao i bolji život za svoju obitelj, a netko je jednostavno želio pokušati nešto novo. Mnogi su mislili da odlaze samo na nekoliko godina, a onda su od tih nekoliko godina nastala desetljeća. Kada danas govorimo o hrvatskoj dijaspori , često govorimo o brojkama. Govorimo o tome koliko Hrvata živi izvan Hrvatske i u kojim zemljama. Međutim, iza svake brojke nalazi se jedna obitelj i jedan životni p...

Zašto Hrvatska treba državnike, a ne samo političare Hrvatska danas ne pati od nedostatka političara. Pati od nedostatka državnika. Političar razmišlja do sljedećih izbora. Državnik razmišlja do sljedeće generacije. Političar traži parolu koja će mu donijeti glasove. Državnik traži rješenje koje će donijeti rezultat, čak i kada to rješenje nije popularno. Ta razlika nije stilska. Ona je sudbinska za budućnost Hrvatske . Improvizacija više nije dovoljna Vođenje grada, županije ili države danas je složeniji posao nego ikada. Gradonačelnik više ne odlučuje samo o komunalnim temama. On se suočava s europskim fondovima, energetskom krizom, demografskim padom, digitalizacijom uprave i pritiskom medija u realnom vremenu. Ministar više ne može računati samo na stranačku podršku. Mora razumjeti javne financije, međunarodne odnose, pregovaračke procese u Bruxellesu i očekivanja građana koji svaku odluku vide i komentiraju istog dana. U takvom svijetu improvizacija je luksuz koji ...