Josip Josef Mayer

Mostovi prema Europi - zapis iz 2000. koji i danas traje U svojoj arhivi čuvam članak iz Večernjeg lista od subote, 15. srpnja 2000. godine. DOKAZANI HUMANITARAC POKREĆE AKCIJU PROMOCIJE HRVATSKOG TURIZMA U tekstu pod naslovom MOSTOVI PREMA EUROPI novinar N. Čutuk piše kako Josef Mayer iz njemačkog grada Berglena, čovjek koji je za vrijeme najžešćih granatiranja mnogo puta donosio humanitarnu pomoć skupljenu među Hrvatima i Nijemcima u Sisak, dolazi u Sisak dogovoriti detalje knjige "Domovina je i ljubav i bol". Želio je ispričati istinu o malim ljudima iz iseljeništva koji su za Domovinskog rata pomagali Hrvatskoj i koji mogu biti most između Hrvatske i Europe. Ovaj članak prilažem ne radi vlastite promocije, već da se zna istina kako je bilo. U tom vremenu, uloga dijaspore bila je dvostruka. S jedne strane humanitarna pomoć , s druge - promocija hrvatskog turizma. Bilo je izuzetno važno objasniti prijateljima u Njemačkoj i Europi gdje su granice rata, a gdje je...

Hrvatska (ne)sloga: Između mitskih kletvi i povijesnih Lekcija Generacijama se među Hrvatima provlači isto pitanje:zabrinjavajuće je pitanje zašto tako teško postižemo zajedništvo u mirnim vremenima, dok u trenucima kriza i sportskih uspjeha dišemo kao jedno? Mnogi će u šali ili zaobilno spomenuti kako je na naš narod bačen nekakav povijesni urok. No, što se zapravo krije iza toga – stvarnost ili praznovjerje? Mit o uroku: Kletva kralja ZvonimiraNajpoznatija priča o "uroku nesloge" seže u 11. stoljeće. Prema narodnoj legendi, nakon što su ga nesložni velikaši napali, kralj Dmitar Zvonimir je u samrtnom hropcu prokleo narod riječima da više nikada nemaju vladara svoje krvi i da vječno služe tuđinu. Stoljećima se ova legenda koristila kao pučko objašnjenje za gubitak samostalnosti i stalne unutarnje razmirice. Iz psihološkog kuta, prebacivanje krivnje na "urok" ili sudbinu često je služilo kao utjeha i opravdanje za vlastite povijesne pogreške.Pouka pisaca: Sin...

Dva doma — a srce nigdje potpuno Život u dijaspori otvara mnoga teška pitanja: zašto se vratiti u domovinu? Ratovi su kroz povijest lomili obitelji, posebno obitelji iz miješanih brakova. Tako je bilo i u Domovinskom ratu, gdje su stradali branitelji, starci, žene i djeca. Slične podjele danas gledamo i u Ukrajini, ali i diljem Europe i svijeta. Djecu učimo poštivati sve ljude, nacije i različitosti, a opet ratovi stvaraju granice među srcima. Zato je važno graditi mir, suradnju i zajedništvo. Upravo tu djeluje organizacija Marshall plan za Hrvatsku uz dijasporukoja kroz projekte poput CRO GREEN, proizvodnju zdrave hrane i razvoj centara znanja od Frankfurta do Zagreba pruža otvorenu ruku hrvatskom iseljeništvu i poziva na dugoročnu suradnju i povratak korijenima . Jer istina dijaspore često stane u nekoliko rečenica: Kad jednom odeš iz svog rodnog mjesta, više nigdje ne pripadaš potpuno. 
 Pola srca ostavi š tamo gdje si ro đ en, gdje su korijeni i djetinjstvo, 
 a druga po...

Marshallov plan za Hrvatsku: Učimo iz prošlosti za kvalitetniju budućnost Živimo u vremenima koja ne praštaju pasivnost. Dok nas pritišću galopirajuća skupoća, siromaštvo i globalna neizvjesnost, čekanje da netko drugi riješi naše probleme više nije opcija. Učimo iz prošlosti za kvalitetniju budućnost! Povijest nas uči da se iz najvećih kriza izlazi isključivo radikalnim zajedništvom . Kada je Njemačka nakon 1945 . podizana s dna, ključ Marshallovog plana nisu bile samo strane investicije, već sami građani. Radili su svi aktivno, uz stručno vodstvo – žene, starci, cijele obitelji. Dali su svoje radne ruke, dok je država osiguravala materijal i logistiku. Tako su izgrađene škole, bolnice i vatrogasni domovi. To je bio model koji je spojio narod. Upravo to povijesno zajedništvo, prilagođeno modernom dobu, Republici Hrvatskoj nudi udruga „Marshall plan za Hrvatsku“ kroz prijedlog dugoročnog partnerstva s državom. Preokret u 21. stoljeću donosi umjetna inteligencija . AI sustav u sl...

Tko sam ja? Od Rečice do Mercedesa i Ambasadora zajedništva Moje ime je Josip. Tako su me u rodnom kraju krstili, na svetoj grudi s koje sam krenuo na dalek put. Moje društvene aktivnosti započele su još u mladenačkim danima, u DVD Rečica davne 1964. godine, u mom rodnom selu Rečica, Luka pokupska pokraj Karlovca. Put me odveo u dijasporu, među našu emigraciju s kojom dijelim gorki i ponosni kruh tuđine još od šezdesetih godina, gdje me svi poznaju pod imenom Josef . Profesionalni vijek proveo sam radeći dugi niz godina u Stuttgarsskom Mercedesovom probnom i razvojnom odjelu motornih dijelova, gdje sam stekao zvanje mehaničara. No, uz precizan mehaničarski rad, moja prava misija bila je i ostala očuvanje hrvatske kulture i zajedništva. Kroz desetljeća života u Njemačkoj bio sam dugogodišnji aktivni član Hrvatske kulturne zajednice Stuttgart te HKSU „Zrinski“ Waiblingen. Uz to, s ponosom ističem da sam i dugogodišnji aktivni te pasivni član Udruge prijatelja grožđa i vina, vinara ...

Vrijeme je za naš „Marshallov plan“: Dijaspora kao ključ nove Hrvatske Želja hrvatskog iseljeništva za povratkom stara je koliko i sama hrvatska država. Nakon Domovinskog rata, dok je još tinjao žar pobjede i slobode, sanjali smo o masovnom povratku. Nažalost, taj se san sudario s nedostatkom političke volje, izostankom stručnih strategija i nepostojanjem platformi koje bi iseljenicima omogućile siguran povratak i ulaganje. Danas živimo u vremenima koja nas ponovno tjeraju na duboko promišljanje. Globalna neizvjesnost, ekonomske krize i ratni sukobi mijenjaju kartu svijeta. Amerika se pod vodstvom Donalda Trumpa sve više okreće sebi, dok Europa ostaje pred izazovima skupoće i nesigurnosti. U takvom svijetu, Hrvatska ne smije čekati – moramo pokrenuti vlastiti Marshallov plan za Hrvatsku uz dijasporu. Pouka iz povijesti: Njemački model uspjeha Mnogi će reći da je to nemoguće, ali povijest nas uči suprotno. Sjetimo se pada Berlinskog zida. Njemačka država tada je povukla vizionar...