Direkt zum Hauptbereich

IDEMO NA IZBORE-TRI NAČINA JEDAN GLAS-HRVATSKA DIJASPORA VREME JE ZA MODERNIJI ODNOS

Hrvatska dijaspora: Tri načina jedan glas-vrijeme je za moderniji odnos

U Hrvatskoj se o dijaspori često govori uoči izbora. Tada se ponovno otvaraju pitanja biračkih prava, zastupljenosti, povratka iseljenika i odnosa države prema Hrvatima izvan domovine. Nakon izbora ta pitanja nerijetko ponovno padnu u drugi plan.

Možda je vrijeme da se taj odnos promijeni.

Gotovo tri desetljeća bavim se pitanjem kako oblikovati kvalitetniju državnu politiku prema Hrvatima izvan domovine. Pritom dijasporu ne promatram samo kroz broj birača. Hrvatski građani koji žive izvan zemlje predstavljaju i veliko iskustvo, znanje, poslovne kontakte, međunarodne veze i potencijal za ulaganja i povratak.

Zato bi odnos Hrvatske i njezine dijaspore trebalo promatrati kao dugoročnu razvojnu temu, a ne samo kao izborno pitanje.

Glasovanje u vremenu digitalne države

Jedno od pitanja koje zaslužuje ozbiljnu javnu raspravu jest način ostvarivanja biračkog prava građana koji žive izvan Hrvatske.

IDEMO NA IZBORE-TRI NAČINA JEDAN GLAS
Danas velik dio državnih i poslovnih usluga obavljamo digitalno. Međunarodne transakcije, obrazovanje, komunikacija i poslovanje već su u velikoj mjeri povezani s digitalnim tehnologijama. U takvom okruženju prirodno je pitati se mogu li se i pojedini elementi izbornog procesa modernizirati.

Elektroničko ili dopisno glasovanje pritom ne može biti samo pitanje tehničkog rješenja. Svaki takav model morao bi osigurati tajnost glasa, sigurnost, provjerljivost i povjerenje građana u izborni proces.

No sama činjenica da o tome razgovaramo važna je. Demokratski sustav mora pratiti promjene u društvu i tehnologiji.

Dijaspora kao razvojni partner

Hrvatska dijaspora nije homogena skupina. Ljudi hrvatskog podrijetla i hrvatski državljani žive u različitim državama, imaju različita iskustva i različite potrebe.

Jedni žele ulagati u Hrvatsku. Drugi razmišljaju o povratku. Treći žele povezati svoje znanje i poslovne kontakte s hrvatskim institucijama i poduzećima. Mnogi žele jednostavnije rješavati administrativna pitanja ili održavati vezu sa zemljom iz koje potječu.

Za sve to potrebna je sustavna državna politika.

Programi za ulaganja, povratak i reintegraciju, povezivanje stručnjaka, obrazovne inicijative, digitalne javne usluge i međunarodno poslovno povezivanje mogli bi biti dijelom jedinstvenog pristupa.

Umjesto pitanja koliko je ljudi otišlo, potrebno je sve više razmišljati i o tome kako Hrvatska može ostati povezana s ljudima koji žive izvan njezinih granica.

Demografija nije samo pitanje statistike

Demografski problemi ne mogu se riješiti jednom mjerom. Potrebni su uvjeti za stanovanje, rad, obrazovanje, obiteljski život i poduzetništvo.

Povratak iseljenika može biti jedan dio tog procesa, ali povratak se ne može narediti. Ljudi se vraćaju tamo gdje vide mogućnost kvalitetnog života, profesionalnog razvoja i sigurnosti za svoje obitelji.

Zato bi politika prema iseljeništvu trebala biti povezana s ukupnom gospodarskom i demografskom politikom.

Odgovornost počinje nakon izbora

Izbori su važan trenutak demokracije, ali nisu njezin kraj.

Građani imaju pravo tražiti od političara konkretne odgovore: što će učiniti za gospodarstvo, demografiju, obrazovanje, javnu upravu i odnose s Hrvatima izvan domovine? Koji su rokovi? Koliki su troškovi? Kako će se mjeriti rezultati?

Politička funkcija nije nagrada. Ona je odgovornost.

Zato je važno ulagati i u obrazovanje ljudi koji se žele baviti javnim djelovanjem. Hrvatskoj su potrebni ljudi koji razumiju javne financije, gospodarstvo, međunarodne odnose, upravljanje i komunikaciju.

Ne trebamo samo raspravu o tome tko će dobiti izbore. Potrebna je i rasprava o tome kako će se upravljati državom nakon izbora.

Vrijeme za ozbiljnu raspravu

Novi izbori mogu biti prilika da građani ponovno procijene političke programe i prioritete. Ali nijedni izbori sami po sebi ne rješavaju probleme.

Nakon izbora slijede zakoni, proračuni, institucije, odluke i provedba.

Zato bi građani trebali tražiti programe koji nisu samo skup političkih poruka, nego nude konkretne prijedloge i objašnjavaju kako ih provesti.

Hrvatska ima ljude, znanje i iskustvo – u zemlji i izvan nje. Pitanje je kako ih bolje povezati.

Možda upravo tu treba početi razgovor o novoj politici prema dijaspori: ne kao politici prema biračima izvan Hrvatske, nego kao politici prema ljudima koji, bez obzira gdje žive, mogu biti dio hrvatskog gospodarskog, društvenog i demokratskog prostora.

To je rasprava koja nadilazi jedan izborni ciklus.

I upravo zato zaslužuje ozbiljan razgovor.

Hrvatska i dijaspora: vrijeme je za moderniji odnos

Gotovo tri desetljeća zalažem se za modernu i kvalitetniju politiku prema Hrvatima izvan domovine.

Dijaspora nije samo biračko tijelo. Ona je izvor znanja, iskustva, poduzetništva i međunarodnih veza.

Hrvatska treba bolje povezati svoje ljude u domovini i svijetu – kroz ulaganja, povratak, digitalne usluge, razmjenu znanja i suvremenije mogućnosti demokratskog sudjelovanja.

O sigurnom dopisnom i elektroničkom glasovanju treba ozbiljno razgovarati, uz zaštitu tajnosti i integriteta izbora.

Politička odgovornost ne završava izborima. Nakon izbora tek počinje.

Hrvatska ima ljude, znanje i potencijal.

Vrijeme je da ih bolje povežemo.

DEUTSCH:

Kroatien und die Diaspora: Zeit für ein moderneres Verhältnis

AUF ZUR WAHL-DREI WEGEEINE STIME
In Kroatien wird über die Diaspora häufig im Vorfeld von Wahlen gesprochen. Dann werden erneut Fragen des Wahlrechts, der politischen Vertretung, der Rückkehr von Auswanderern und des Verhältnisses des Staates zu den Kroaten außerhalb des Landes aufgeworfen. Nach den Wahlen geraten diese Themen jedoch nicht selten wieder in den Hintergrund.

Vielleicht ist es an der Zeit, dieses Verhältnis zu verändern.

Seit fast drei Jahrzehnten beschäftige ich mich mit der Frage, wie eine bessere staatliche Politik gegenüber den Kroaten außerhalb des Landes gestaltet werden kann. Dabei betrachte ich die Diaspora nicht nur unter dem Gesichtspunkt der Zahl der Wähler. Kroatische Staatsbürger, die außerhalb des Landes leben, verfügen auch über umfangreiche Erfahrungen, Wissen, geschäftliche Kontakte, internationale Netzwerke sowie Potenzial für Investitionen und eine mögliche Rückkehr.

Deshalb sollte das Verhältnis zwischen Kroatien und seiner Diaspora als langfristige entwicklungspolitische Aufgabe betrachtet werden und nicht nur als Wahlkampfthema.

Wählen im Zeitalter digitalen Staates des

Eine der Fragen, die eine ernsthafte öffentliche Diskussion verdienen, ist die Art und Weise, wie Bürger, die außerhalb Kroatiens leben, ihr Wahlrecht ausüben können.

Heute erledigen wir einen großen Teil staatlicher und geschäftlicher Dienstleistungen digital. Internationale Transaktionen, Bildung, Kommunikation und Geschäftsabläufe sind bereits in hohem Maße mit digitalen Technologien verbunden. In einem solchen Umfeld ist es naheliegend zu fragen, ob auch einzelne Elemente des Wahlprozesses modernisiert werden können.

Elektronische oder Briefwahl darf dabei nicht nur als technische Frage betrachtet werden. Jedes solche Modell müsste die Geheimhaltung der Stimme, Sicherheit, Nachprüfbarkeit und das Vertrauen der Bürger in den Wahlprozess gewährleisten.

Allein die Tatsache, dass wir darüber diskutieren, ist jedoch wichtig. Ein demokratisches System muss gesellschaftliche und technologische Veränderungen berücksichtigen und gleichzeitig die grundlegenden demokratischen Standards bewahren.

Die Diaspora als Entwicklungspartner

Die kroatische Diaspora ist keine homogene Gruppe. Menschen kroatischer Herkunft und kroatische Staatsbürger leben in unterschiedlichen Ländern, haben unterschiedliche Erfahrungen und unterschiedliche Bedürfnisse.

Einige möchten in Kroatien investieren. Andere denken über eine Rückkehr nach. Wieder andere möchten ihr Wissen und ihre geschäftlichen Kontakte mit kroatischen Institutionen und Unternehmen verbinden. Viele wünschen sich eine einfachere Erledigung administrativer Angelegenheiten oder möchten ihre Verbindung zu dem Land, aus dem sie stammen, aufrechterhalten.

Dafür ist eine systematische staatliche Politik notwendig.

Programme für Investitionen, Rückkehr und Reintegration, die Vernetzung von Fachkräften, Bildungsinitiativen, digitale öffentliche Dienstleistungen und internationale Wirtschaftsverbindungen könnten Teil eines einheitlichen Ansatzes sein.

Anstatt uns nur zu fragen, wie viele Menschen das Land verlassen haben, sollten wir zunehmend darüber nachdenken, wie Kroatien mit den Menschen verbunden bleiben kann, die außerhalb seiner Grenzen leben.

Demografie ist mehr als eine Frage der Statistik

Demografische Probleme lassen sich nicht mit einer einzigen Maßnahme lösen. Notwendig sind gute Voraussetzungen für Wohnen, Arbeit, Bildung, Familienleben und Unternehmertum.

Die Rückkehr von Auswanderern kann ein Teil dieses Prozesses sein, aber eine Rückkehr lässt sich nicht anordnen. Menschen kehren dorthin zurück, wo sie Möglichkeiten für ein gutes Leben, berufliche Entwicklung und Sicherheit für ihre Familien sehen.

Deshalb sollte die Politik gegenüber den Auswanderern mit der allgemeinen Wirtschafts- und Demografiepolitik verbunden werden.

Verantwortung beginnt nach der Wahl

Wahlen sind ein wichtiger Moment der Demokratie, aber sie sind nicht deren Ende.

Die Bürger haben das Recht, von Politikern konkrete Antworten zu verlangen: Was werden sie für die Wirtschaft, die Demografie, die Bildung, die öffentliche Verwaltung und die Beziehungen zu den Kroaten außerhalb des Landes tun? Welche Fristen gibt es? Welche Kosten entstehen? Wie werden die Ergebnisse gemessen?

Ein politisches Amt ist keine Belohnung. Es ist eine Verantwortung.

Deshalb ist es wichtig, auch in die Ausbildung von Menschen zu investieren, die sich im öffentlichen Leben engagieren möchten. Kroatien braucht Menschen, die öffentliche Finanzen, Wirtschaft, internationale Beziehungen, Verwaltung und Kommunikation verstehen.

Wir brauchen nicht nur eine Diskussion darüber, wer die Wahlen gewinnen wird. Wir brauchen auch eine Diskussion darüber, wie der Staat nach den Wahlen regiert und geführt werden soll.

Zeit für eine ernsthafte Diskussion

Neue Wahlen können eine Gelegenheit sein, dass die Bürger politische Programme und Prioritäten erneut bewerten. Aber keine Wahl allein löst die bestehenden Probleme.

Nach den Wahlen folgen Gesetze, Haushalte, Institutionen, Entscheidungen und deren Umsetzung.

Deshalb sollten die Bürger Programme verlangen, die nicht nur aus politischen Botschaften bestehen, sondern konkrete Vorschläge enthalten und erklären, wie diese umgesetzt werden sollen.

Kroatien verfügt über Menschen, Wissen und Erfahrung – im Land und außerhalb des Landes. Die Frage ist, wie diese Potenziale besser miteinander verbunden werden können.

Vielleicht sollte genau hier die Diskussion über eine neue Politik gegenüber der Diaspora beginnen: nicht als Politik gegenüber Wählern außerhalb Kroatiens, sondern als Politik gegenüber Menschen, die unabhängig davon, wo sie leben, Teil des kroatischen wirtschaftlichen, gesellschaftlichen und demokratischen Raumes sein können.

Es ist eine Diskussion, die über einen einzigen Wahlzyklus hinausgeht.

Und gerade deshalb verdient sie eine ernsthafte Debatte.

Josip Josef Mayer 

 

 

 

 

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...

NOVI VINODOLSKI: SPOJ TRADICIJE ,ZAJEDNIŠTVA I VIZIJE ZA BUDUĆNOST!

Novi Vinodolski: spoj tradicije, zajedništva i vizije za budućnost! U zagrljaju morske obale i zelene Vinodolske doline, Novi Vinodolski stoji kao neraskidiva poveznica s Crikvenicom i susjednim općinama. Zajednica Vinodolski prsten- To je grad u kojem se povijest ne čita samo iz knjiga – ona se živi kroz svaki kamen, običaj i novi projekt koji gradi bolju budućnost. Čuvari baštine i duša grada Posebnost Novog Vinodolskog čine njegovi ljudi, okupljeni i brojne udruge koje predano čuvaju identitet ovoga kraja. KUD “Ilija Dorčić” pjesmom i plesom prenosi duh predaka na nove generacije. Udruga prijatelja Udruga prijatelja grožđa i vina kroz  manifestacija " Ružica Vinodola" slavi plodnu zemlju i bogatu vinogradarsku tradiciju, dok Udruga mesopustara čuva zimske običaje duboko ukorijenjene u našoj povijesti. Sigurnost i zajedništvo simbolizira i Vatrogasna udruga San Marino, čiji su članovi uvijek na prvoj crti obrane našega doma. Njihovo ime podsjeća na o...