Josip Josef Mayer

Iz Kronike - Baden-Württemberg Pise -Ivan Ott MUŠI SE VRAĆA KUĆI STUTTGART - Iako su u ovim za Hrvatsku i h r v a t s k i n a r o d t e š k i m godinama hrvatski iseljenici zdušno pomagali domovinu, ipak je pomalo i neobično na ime humanitarne pomoći poslati kućnoga ljubimca . A upravo se je to dogodilo uoči Božića. Iz malog mjesta Steinacha u Rems - Murr okrugu, staračkom domu u S i s k u uz p o š i lj k u H u m a n i t a r n e p o m o ć i , poslana je i dvogodšnja mačkica. No, humanitarci iz Steinacha, konkretno gospodin Josef Mayer, Hrvat s njemačkim državljanstvom i voditelj humanitarne akcije, napravio je račun bez krčmara, odnosno bez dvogodišnje mačkice Muši ljubimice obitelji Mayer. Njoj se u Sisku nije svidjalo, pa se vratila natrag u Njemačku. A priča o mački Muši, počela je dolaskom kamiona koji je u Sisak morao odpremiti pomoc prikupljenu za tamošnji starački dom. Cijela obitelj Mayer pomagala je kod utovora, uključujući i kućnu ljubimicu, šarenu mačkicu. Ona se igral...

Josef Mayer: “Kako se provodi,  i od čega se uopće sastoji ta iseljenička strategija po kojoj se vodi iseljenička politika, a nitko je nije ni vidio?” OBJAVIO:  REDAKCIJA  | DATUM OBJAVE:  17/12/2018 Kao jedna od strategija, nudi nam se očuvanje folklora, za to je oduvijek postojalo zanimanje  u zemljama gdje žive Hrvati, ali gdje su zakoni,  gdje su strategije  o smanjivanju raznoraznih davanja u svrhu ulaganja u RH? Zašto se ne priznaje retroaktivna nadoplata hrvatskim umirovljenicima na mirovine, ali  se povratnicima znalo  retroaktivno naplatiti,  i tada je zakon ok!? Zašto se troše tolike svote novaca na domjenke i večere. Samo sa jednom takvom večerom  mogao bi se  urediti možda jedan dječji vrtić, koji nemaju ni papira za slikanje,  nemaju ni  bojice i druge potrepštine? Autor: Josef Mayer “I MLADI ODLAZE IZ HRVATSKE JER SU RAZOČARANI!” U ovim Božićnim i Novogodišnjim  blagdanskim vremen...

Kada nam povjest kroje oni koji nemaju pojma o hrvatskoj dijaspori Komentar.Josip Josef Mayer izvor: iz moje arhive;- Hrvatska revija ,matis hr 3, 2003 godine..Osvrnimo se kratko na prošlost,kako bi mogli zajednički krojiti bolju i kvalitetniju budućnost.Iseljeničku politiku pratim od početka osloboženja hrvatske države do današnjeg dana i nikako ne mogu da shvatim tu političku okrutnost i ne pronalaženja dobre političke volje kako bi se na ljudski način riješila ta iseljenička problematika koja traje godinama.  Dijaspora i Domovina Tekst:Gojko Borić Nova rubrika sada je već povjesno stara donosi priloge o ograncima hrvatskog naroda i hrvatskim zajednicama izvan granica Republike Hrvatske. Prilozi će obraditi klasično iseljeništvo na svim kontinentima, potom tzv. autohtone hrvatske manjine u susjednim i obližnjim zemljama, kao i ostale hrvatske zajednice koje nisu obuhvaćene prvim dvjema definicijama. Novu rubriku otvara prilog Gojka Borića, Revijina vjernog suradnika još ...

U PRILOG STAVLJAM SDP-ovu iseljeničku strategiju kao povjesno djelo pod naslovom: Strategija za uživlavanja iseljenika i Hrvatskih manjina u drugim državama.Od 2001 godine.  POZNATO MI JE Iseljeničku politiku pratim od samog začetka Hrvatske države.Pojčano je pratim u mojim mogućnostima od 2000 godine.Povjesna je činjenica da sam 2001 godine sudjelovao u iseljeničkoj strategiji koju je sastavljala tada na dugoročno SDP-ova tadašnja vlada.(Sudjelovao bi i u HDZ-ovoj vladi,da nas je dosada tko društveno i pojedinačno pozvao)Strategija se sastoji od 52 poglavlja.Koja radi Goldštajnove ne dobre radne volje o doradi nikad dosad nije bila objelodanjena.Poznato mi je kroz internetsku tražilicu.Da HDZ-va vlda posjeduje kratkoročnu strategiju,koju uvjek rado mijenja ili dodava po svojoj dobroj volji  Iz moje arhive.Josip Mayer Još uvjek smo u potrazi za boljim i kvalitenijim približavanju hrvatskog iseljeništva   Matičnoj nam domovini Hrvatskoj.A da bi nam se taj san i željeno...

BLOG KAO KNJIGA! Moje priče,moja djela,stavovi i potvrde.  Mislim da većina ljudi, osobito u nekim zrelijim godinama života počinje, tiho u sebi, pisati svoj život, stvarati, dakle, svoju knjigu. Većina je, dakako, nikada ne napiše, te zaboravu tijekom vremena prepustasve ono što je činilo sadržaj jednoga djelovanja i živiljenja. Jedna izreka od starine o tome kaže da sve što nije zapisano nije ni bilo.  Dosita, za neke nadolazeće Ijude naš život i djelo neće biti da spomena na nadgrobnom spomeniku ne ostavimo li o sebi i svojima pisani trag, brazdu na tragu svoga hoda pod ovim nebeskim nebom. Nije to jedini ni najvažniji razlog nastajanja ni ovog mog djela koji je trebao već odavno da postane   knjiga. O čovjeku samam, O meni, dakle; samom ne bi bilo vrijedno ni osobito bitno pisati.  No, uz moje razdoblje življenja skupilo se je puno toga od opće važosti, od bitna interesa za naš narod i domovinu u  čijim sam zbivanjima i ja, pored mnogih naših...