Dijaspora je više od nazivnih termina gastarbeiteri-to je ista nacija,naša braća u dalekom svijetu!
Tekst:Josip Josef
Mayer
Dijaspora u kojoj je utkana i iseljenička najprivrednija grana u ovom slučaju gasarbeiteri.Mene u stvari čudi takav kakov jesam,već preko 30 godišnje nerazumno ponašanje vlasti na spram tih ljudi.
Dijaspora nisu samo gastarbeiteri.To su naša braća u dalekom
svijetu,to je ista nacija, koja su rodbina i prijatelji od mnogih domaćih i
iseljeničke obitelji.Prema tome ti svih termini imaju svojevrstne naoredke ali
i nedostatke.
1)Ni iseljenici
2)Ni Gastarbeiteri.
3) ni Hrvatska narodnost
4) Hrvati izvan domovine
5) Hrvati u svijetu
6)Hrvatsko izvandomovinstvo
7) Iseljena Hrvatska
8) Hrvatske manjine
9)Hrvatske etničke manjine
10) Hrvatske narodne manjine
11) Hrvatske nacionalne manjine
12)Hrvatske
autohtone manjine Svaki od navedenih termina sadrži niz prednosti ali i
nedostataka.
Ova problematika kod nas još uvjek nije do kraja definirana.Dokle Slovenci kažeju Naši Rođaci u tuđini mi smo se složili sa vrlo hladnim pojmom.U mjesto naša braća u dalekom svijetu.Koji su se odlučili uz udrugu Marshal Plan uz Hrvatsku i našu brći u dalekom svjetu učiniti uz svoja razna daljnja ulaganja znanjem i radnim iskustvom učiniti napredniju Hrvatsku.
1) Hrvatska Dijaspora
2) Hrvatske etničke manjine
3) Hrvatsko
iseljeništvo.
Prema svemu
sudeći hladni su terminalni pojmovi za našu braću u dalekom svijetu..
Već više od
pola stoljeća riječ “dijaspora” u hrvatskom javnom prostoru svodila se na
birokratske ili hladne etikete – iseljenici, gastarbajteri, hrvatske manjine…
Iza tih termina, međutim, stoji ista nacija, ista obitelj, ljudi čiji su
korijeni i sudbina neraskidivo vezani uz Hrvatsku.
1. Zašto je važno
kako ih nazivamo?
Naziv nije puka formalnost – on oblikuje odnos države i
društva prema onima koji žive izvan hrvatskih granica:
* “Gastarbajter” naglašava radničku, privremenu dimenziju,
zanemarujući poduzetnički, akademski ili kreativni potencijal ljudi koji su
otišli.
* “Iseljenik” opisuje čin odlaska, ali prešućuje trajnu
emocionalnu i materijalnu vezu s domovinom.
* “Nacionalna manjina” ima smisla u državama u kojima Hrvati
žive stoljećima, no ne pokriva milijunsku noviju dijasporu u Europi, Americi
ili Australiji.
Kada Slovenci govore o “našim rođacima u tuđini”, podsjećaju
da su to njihovi ljudi – bez obzira na adresu. Hrvatska treba jednako topao
termin i, važnije, politiku koja ide ruku pod ruku s tom retorikom.
2. Što propuštamo?
* Kapital znanja: dvije generacije Hrvata u inozemstvu rade
u vrhunskim industrijama – od medicine i IT‑a do obnovljivih izvora energije.
* Investicijski potencijal: procjene govore da bi se samo
5 % štednje hrvatske dijaspore, usmjereno u domovinu, pretvorilo u godišnji
priljev veći od svih EU‑fondova namijenjenih Hrvatskoj.
* Globalne mreže: naši ljudi u svijetu olakšavaju pristup
stranom tržištu, partnerima i tehnologiji.
3. Novo ime – nova
paradigma
Udruženje “Marshall plan za Hrvatsku” predlaže da rodbinu i
prijatelje izvan zemlje službeno i simbolično nazovemo “Naša braća u dalekom
svijetu”. Time šaljemo tri poruke:
1. Pripadnost – nisu “oni”, nego “mi”.
2. Jednakost – njihova kompetencija i glas vrijede koliko i
glas onih koji su ostali.
3. Partnerstvo – Hrvatska ih ne doživljava kao bankomat ili
turistički val, nego kao su‑kreatore razvoja.
1. Zakon o dijaspori 2.0 – jasan okvir za ulaganja,
dvostruko oporezivanje, olakšano dobivanje radnih dozvola i brzi “one‑stop” servis za povratnike.
2. Fond povjerenja “Naša braća” – javno‑privatni
instrument za zajedničke projekte u zelenoj energiji,
IT‑u
i visokovrijednoj poljoprivredi.
3. Digitalni twin Hrvatske dijaspore – interaktivna
platforma koja povezuje kompetencije, projekte i potrebe, od Silicijske doline
do Sydneya.
4. Godišnji summit u EU – prva međunarodna konferencija o AI‑analitici
za mirovne pregovore i ekonomsko povezivanje dijaspore, pod pokroviteljstvom “Marshall plana za Hrvatsku”.
Zaključak
Vrijeme je da riječi dijaspora,zu udrugu Marshal plan za Hrvatsku zu našu braću u dalekom svijetu-
gastarbajter i slični hladni termini zamijenimo pojmom koji nosi toplinu, poštovanje i viziju zajedničke budućnosti.
Naša braća u dalekom svijetu nisu statistika – to su ljudi čiji rad, znanje i
ljubav prema domovini mogu biti motor modernije i prosperitetnije Hrvatske.
Umjesto da se čudimo
“nerazumnom ponašanju vlasti”, krenimo nuditi razumna rješenja. Prvi korak je
jezik; drugi korak su konkretne politike. Oba su u našim rukama.
Kommentare
Kommentar veröffentlichen