Direkt zum Hauptbereich

PRODUŽENJE TURISTIČKE SEZONE-IZAZOV I PRILIKA

Produženje turističke sezone – izazov i prilika!

Tekst i foto:.Josip Josef Mayer

Masovni turizam ograničen na tri ljetna mjeseca nije dugoročno rješenje za Hrvatsku. Cjelogodišnji turizam, posebno uz podršku inovativnih platformi i vizija koje nudi Udruga Marshall plan za Hrvatsku i dijasporu, može biti ključ razvoja svih krajeva Hrvatske, od obale do unutrašnjosti.

Produženje turističke sezone – izazov i prilika

Sve više se raspravlja o potrebi produljenja sezone, no sama sezona, koliko god dulja bila, nije isto što i cjelogodišnji turizam. Potencijal za turizam 365 postoji u Hrvatskoj, a primjeri susjednih zemalja pokazuju da je održiv, profitabilan i, što je najvažnije, izvediv.

Primjerice, Austrija i Slovenija uspješno kombiniraju prirodne resurse, kulturnu baštinu i raznolikost ponude kako bi privukle goste tijekom svih godišnjih doba. Za Hrvatsku, koja ima slične resurse, izazov je usmjeriti takve inicijative prema svim regijama, osobito kontinentalnim, gdje turizam može značajno doprinijeti razvoju lokalnih zajednica.

Uloga Udruge Marshall plan i dijaspore:

 Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu,

Udruga Marshall plan za Hrvatsku i dijasporu može biti ključni most između inovativnih ideja i njihove realizacije. Dijasporu se ne smije promatrati samo kao goste ili investitore; oni su potencijalni partneri koji poznaju globalne trendove, ali i specifičnosti Hrvatske. Kroz suradnju s Udrugom, mogu se razviti programi i projekti usmjereni na:

* Kulturni turizam – povezivanje dijaspore s lokalnom kulturom kroz festivale, radionice i tradicionalne manifestacije.

* Zeleni turizam – promocija ekološke održivosti, obnovljivih izvora energije i ruralnih gospodarstava.

* Digitalni nomadizam – poticanje stranih i domaćih digitalnih nomada na cjelogodišnji boravak kroz adekvatnu infrastrukturu i poticaje.

Što je potrebno za uspjeh?

Da bi cjelogodišnji turizam zaživio, ključna je suradnja između politike, poduzetnika i lokalnog stanovništva. Država mora strateški usmjeravati razvoj regija kroz:

* Poticaje za poduzetnike na ruralnim i manje razvijenim područjima.

* Poboljšanje infrastrukture i dostupnosti svih dijelova Hrvatske.

* Edukaciju lokalnih zajednica o potencijalu cjelogodišnjeg turizma.

Poduzetnici, s druge strane, trebaju ulagati u raznovrsnost ponude – od zdravstvenog i sportskog turizma do gastronomskih i kulturnih ruta. Lokalne zajednice, uz pomoć Udruge, mogu prepoznati i razviti vlastite potencijale, od obiteljskih gospodarstava do malih i srednjih poduzetnika koji nude autentične doživljaje.

Zaključak

Cjelogodišnji turizam nije samo san, već realna mogućnost, osobito uz podršku inicijativa poput one koju nudi


Udruga Marshall plan za Hrvatsku i dijasporu. Hrvatska ima sve preduvjete za uspjeh, ali ključ je u zajedništvu i suradnji svih dionika. Samo tako turizam može postati pokretač održivog razvoja i napretka za cijelu Hrvatsku
 

 Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu,

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...