POVRATAK ISELJENIKA POTREBNO JE PLANIRATI KAO OZBILJAN DUGOROČAN PROCES.

Povratak iseljenika u Hrvatsku potrebno je planirati kao ozbiljan dugoročan proces!

Tekst:Josip Josef Mayer

Podružnice, omogućujući veću povezanost između iseljenika i domovine.

Povratak iseljenika treba planirati kao ozbiljan i dugoročan proces koji uzima u obzir sve složenije globalne okolnosti, poput političke nestabilnosti, gospodarskih izazova i promjena u svijetu rada. Iseljenici koji već posjeduju imovinu u Hrvatskoj mogli bi imati olakšani povratak, dok bi dodatni stimulansi, poput povlastica za ulaganje u poslovne aktivnosti i podrške lokalnih vlasti, dodatno ohrabrili ozbiljno razmatranje povratka.

Povezivanje s dijasporom kroz suradnju Udruge Marshall plan, koju predvodi gospodin Zdenko Štriga, te drugih organizacija pruža nadu za ubrzanje povratka i trajnu povezanost. Praktične mjere, kao što su posebne kancelarije za povratnike, ne samo da bi omogućile jednostavnije i učinkovitije rješavanje administrativnih pitanja već bi pokazale ozbiljnu spremnost Hrvatske da pozove svoje iseljenike natrag i olakša im ponovnu integraciju.

Kombinirajući te inicijative s novim tehnologijama i strategijama za podršku povratnicima, Hrvatska može otvoriti vrata iseljenicima na način koji uvažava njihov trud i doprinos domovini.

 

Engleski:

Branches, enabling a stronger connection between emigrants and their homeland.

The return of emigrants should be planned as a serious and long-term process that considers increasingly complex global circumstances, such as political instability, economic challenges, and changes in the job market. Emigrants who already own property in Croatia may find it easier to return, while additional incentives, such as investment benefits and support from local authorities, would further encourage them to seriously consider coming back.

Building connections with the diaspora through the cooperation of organizations like the Marshall Plan Association, led by Mr. Zdenko Štriga, and other groups offers hope for accelerating return and maintaining lasting ties. Practical measures, such as dedicated offices for returnees, would not only streamline and simplify the handling of administrative matters but also demonstrate Croatia’s genuine readiness to welcome its emigrants back and facilitate their reintegration.

By combining these initiatives with new technologies and strategies to support returnees, Croatia can open doors for its diaspora in a way that values their efforts and contributions to their homeland.

 

Podružnice, olakšavajući povratnicima prijelaz u novu sredinu te pružajući podršku u adaptaciji i reintegraciji.

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu, 

U suradnji s Udrugom Marshall plan i podrškom lokalnih zajednica, ove kancelarije mogle bi: Otvaranje posebnih kancelarija u općinama koje bi bile fokusirane na rješavanje problema povratnika i iseljenika moglo bi značajno olakšati proces reintegracije. Ideja da se u te kancelarije uključe stručni zaposlenici, možda i s iskustvom iz dijaspore, dodatno bi osnažila tu inicijativu, budući da bi oni bolje razumjeli izazove s kojima se povratnici suočavaju.

Ključne prednosti ove ideje bile bi:

1. Centralizacija rješavanja problema: Iseljenici bi na jednom mjestu mogli riješiti sve svoje administrativne potrebe – od prijave boravka, rješavanja poreznih pitanja, do prijenosa socijalnih i zdravstvenih prava.

2. Stručni kadar s dijasporskim iskustvom: Zapošljavanje barem jednog zaposlenika koji poznaje dijasporske prilike i izazove dodatno bi poboljšalo razumijevanje specifičnih problema iseljenika, čime bi se smanjila birokratska prepreka i olakšala komunikacija.

3. Korištenje umjetne inteligencije: Korištenje umjetne inteligencije u obliku chatbota ili automatiziranih sustava za osnovne upite i savjetovanje moglo bi ubrzati obradu dokumentacije i omogućiti povratnicima pristup informacijama bez potrebe za osobnim dolaskom, čime bi se rasteretile općinske službe.

4. Suradnja s Udrugom Marshall plan: Dok se ne otvore planirani centri Udruge Marshall plan u Frankfurtu i Zagrebu, ove lokalne kancelarije mogle bi premostiti jaz, omogućujući povratnicima privremeno rješavanje problema. Kada se centri otvore, ovi uredi bi mogli funkcionirati kao lokalne

* Pružati sveobuhvatne usluge – od administrativne podrške do savjetovanja o lokalnim zakonima, prilagođavanju tržištu rada i poticanju ulaganja.

* Povezivati povratnike s lokalnim zajednicama – kroz organizaciju događanja, radionica i kulturnih aktivnosti koje promiču umrežavanje i razumijevanje između povratnika i lokalnog stanovništva.

* Promicati ekonomski razvoj – nudeći savjetovanje i podršku povratnicima u osnivanju poduzeća, ulaganjima i razvoju projekata koji bi pridonijeli gospodarskom napretku Hrvatske.

Otvaranjem ovakvih centara za povratnike, Hrvatska bi poslala jasnu poruku o svojoj spremnosti da pruži konkretnu pomoć i potporu onima koji se žele vratiti. Time bi se stvorili temelji za održivi povratak koji bi obuhvatio sve aspekte života – od ekonomskih i socijalnih do kulturnih, čime bi se obogatila i sama domovina.

 

Ne engleskom jeziku

 

Let's reiterate: this would be a very practical and constructive idea. Opening dedicated offices in municipalities focused on addressing the needs of returnees and emigrants could significantly streamline the reintegration process. Including staff with relevant experience from the diaspora in these offices would strengthen the initiative, as they would better understand the unique challenges returnees face.

The key benefits of this idea would be:

1. Centralized problem-solving: Returnees would be able to address all their administrative needs in one place— from residency registration and tax issues to social and healthcare rights.

2. Skilled staff with diaspora experience: Hiring at least one employee familiar with diaspora circumstances would enhance the understanding of specific issues returnees encounter, reducing bureaucratic hurdles and improving communication.

3. Use of artificial intelligence: AI tools like chatbots or automated systems for basic inquiries and advice could expedite documentation processing and provide returnees with information without requiring in-person visits, thus alleviating municipal workloads.

4. Collaboration with the Marshall Plan Association: Until the planned Marshall Plan centers in Frankfurt and Zagreb open, these local offices could bridge the gap, allowing returnees to temporarily address their needs. Once these centers open, the offices could serve as local branches, facilitating a smoother transition.

In collaboration with the Marshall Plan Association and support from local communities, these offices could:

* Offer comprehensive services – from administrative support to advising on local laws, job market adjustments, and investment opportunities.

* Connect returnees with local communities – through organizing events, workshops, and cultural activities that encourage networking and understanding between returnees and local residents.

* Promote economic development – providing guidance and support to returnees in setting up businesses, investing, and developing projects that would contribute to Croatia’s economic growth.

By establishing such centers for returnees, Croatia would send a clear message of its readiness to offer tangible help and support to those wishing to return. This approach would lay a foundation for sustainable repatriation that addresses all aspects of life—economic, social, and cultural—thereby enriching the homeland as well.

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu,