Direkt zum Hauptbereich

ISELJENIČKIM MEDIJAMA UDRUGAMA I DRUŠTVIMA NEMA TKO VIŠE DATI JAČI VJETAR U LEĐA

 TKO SE BRINE O HRVATSKIM UDRUGAMA


Tekst i foto:Josip Josef Mayer

Mnogi se pitaju kako je to nekada bilo u Hrvatskim udrugama društvima klubovima i zajednicama,pokušat ću se sjetiti iz moje strane sjećanja i doživljaja,nemam ništa protiv da svi oni koji se još bolje sjećaju,pišu slične priče.

Nekada nakon hrvatskog obranbenog rata za razliko od danas, bilo je svega više,hrvatski veći lokalni mediji poput Slobodne Dalmacije,Večernjeg Lista njihovi honoralni iseljenički izvjestitelji i novinari, uz druge pojedinie,novonastajale iseljeničke medije iz Domovine i Svijeta kojim su također  usko zajednički surađivali.Posjećivali bi iseljeničke kulturne i sportske udruge direktno u njihovim društvenim prostorijama i na natjecateljskim terenu,što je također tada pridonjelo za razliko od danas veći mediskim vjetar u leđa tadašnjim Hrvatskim kulturnim i sportskim udrugama i društvima.

Podsjetimo se hrvatske prve stvorene nogometne i kulturne sportske, udruge i društva,podržavali su nekada uz druge ljubitelje hrvatskog iseljeničkog,sporta i kulture posebno nogometa,u smislu zajedničkog druženja,opoznavanja i mogućeg sastajanja,i hrvatski iseljenički ugostitelji.Bili su tada jedni među prvim pokretačima hrvatskog iseljeničkog nogometa i kao sponzori i financiski podupirači. Nazivalili bi tada svoja ugostiteljstva više po većim hrvatskim,pokrainama, gradovima i mjestima,poput ugostiteljstvo Jadran,Dalmacija,Slavonija,Dinamo,Split,Dubrovnik,Zagreb,Karlovac,i drugi hrvatskih gradova.Slično bi se nazivali i hrvatske nogometne,udruge i društva pojedine od njih se i dan danas slično nazivaju,poput Croatia Zagreb,Slaven Stuttgart,Vila Croatia i pojedini drugi.

Među kojima je najveći logistički i financiski sponzor bio u ondašnjoj državi sve do obranbenog hrvatskog rata u Iseljeništvo ondašnja, turistička jedna,jedina agencija po nazivu TURIST.Nakon toga dodao bi i ondašnje veće hrvatske tvrtke,kao što je bila Podravka,Pliva,Gavrilović,Žeće,Dip i druge pojedine tvrtke.

Naravno sa time svime ujedno bilo je i više iseljeničkih udruga i društava,i svi smo zajednički promicali uz sebe i Lijepu našu Domovinu Hrvatsku,njezinu kultiru i običaje,od kojih pojedinih udruga, danas mnogih od njih na žalost nema više.

Momentalno otvaraju se HKSU mlađih novo nastali generacija,sa kojima moramo biti sretni, koje nove uz one starije,Hrvatske Katoličke Misije, hrvatske udruge i društva se otvaraju uz svoje izvrsne programe,te okupljaju uz svoje starije i mlađe generaciske članove društva.Kroz svoje manifestacije i zabave,mnoge svoje iseljeničke,goste i ljubitelje hrvatske riječi,kulture i zabavnih priredba.

Potrebno nam je posebno naglasiti da se sve udruge više-manje bore sa istim problemima. Rekao bih da je to najprije problem privlačenja podmlatka. No, to je već i šire društveno pitanje. Osobno smatram da bismo trebali krenuti od savladavanja manjih koraka kako bi se mogli riješiti i ti veći problemi. Također, kao problem se ističe i pitanje financiranja rada tih udruga.

Iako svi misle da u Hrvatskim iseljeničkim udrugama,klubovima i društvima postoje neograničena financijska sredstva , činjenica je da je postpandemijska kriza uvelike smanjila životni stndard Hrvata u Iseljeništvo.

Naravno kada čovjek nešto radi, može nešto i pogriješiti, zaboraviti spomenuti, ipak smatram da neću pogrješiti,ako potaknem da se sa posebnim državnim financiskim špricama uz domaće Turističke zajednice, kao dodatna zajedničku promiđba u iseljeništvo, uključujući Domaće i iseljeničke gospodarstvenike,ugostitelje i druge gospodarstvenike koji vode veće tvrtke, da se uključe,kroz šponzorstvo,logistička promiđbena sredstva uz razne financiske moguće šprice za hrvatske iseljeničke udruge i društva.

Kao što je izrada društvenog i ljubilarnog biltena,nabavi folklorne robe,nogometnih dresova i drugi društvenih i klubskih potrebština.

Iz svega ovoga prilazi,sa ljudima nam je potrebno u Domovini i u Iseljeništvo, više uže i bliže zajednički razgovarati,kako i na koji način bi čim prije mogli stići, do željenog cilja i zajedničke suradnje, kojeg smo si već odavno zacrtali,da bi još bolje i kvalitetnije mogli jedni, dugima na dugoročno u budućnosti pomoći.

Više o udrugama: https://hrvatskiglas-berlin.eu/?p=168996

Kommentare