Direkt zum Hauptbereich

KRAJ POLITIČKOG TURIZMA ZAŠTO SU POSJETI POLITIČARA DIJASPORI POSTALI RELIKT PROŠLOSTI

KRAJ POLITIKOG TURIZMA:Zašto su posjeti političara dijaspori postali relikt prošlosti

Nitko nije protiv ljudi, nitko nije protiv političara. Mnogi od nas su protiv staromodnog načina djelovanja koji više ne daje rezultate.

Dokle će naši političari šetati simo tamo, dok dijasporske udruge volonterski, do iznemoglosti, jedva spajaju kraj s krajem? 

To je posao koji u budućnosti ne bi smjele nositi udruge na svojim leđima, nego dijasporski sindikat uz podršku hrvatske države. 

Nešto slično talijanskom modelu i COMITES-u. A ako se u to temeljito uključi i iskustvo i dogovor sa Slovencima, mogao bi postati još bolji i kvalitetniji za buduća vremena.

Živimo u vremenu kada let iz Njemačke do Hrvatske traje 45 minuta, a vožnja automobilom iz Austrije tek nekoliko sati. Živimo u digitalnom dobu u kojem hrvatska dijaspora u Europi vijesti iz domovine čita na portalima u realnom vremenu, često brže od samih stanovnika u Hrvatskoj. Unatoč toj potpunoj informiranosti i geografskoj bliskosti, svjedočimo nepromijenjenom fenomenu: redovitim pohodima domaćih političara među iseljeništvo.

No, što oni zapravo donose, osim već viđenih fraza, kurtoaznih pohvala i pasivnih apela o važnosti učenja materinjeg jezika?

Posjet koji ništa ne rješava

Odgovor je, nažalost, vrlo malo. Tradicionalni model u kojem političar dolazi slušati narod na folklornim večerima i misijama odavno je izgubio smisao. Jedan ministar ili zastupnik, tijekom protokolarne posjete od dva dana, fizički ne može saslušati, zapamtiti, niti operativno riješiti kompleksna životna pitanja stotina iseljenika.

Da bi takav posjet imao ikakvu stručnu težinu, s političarom bi morala putovati vojska savjetnika iz raznih resora, od financija i pravosuđa do demografije. No, slanje tolikih delegacija po Europi otvorilo bi novi, neprihvatljiv problem: ogroman i nepotreban trošak za porezne obveznike.

U 2026. godini rješenje nije u skupljem političkom turizmu, već u korjenitoj promjeni komunikacije.

Što dijaspora zapravo traži

Dijaspora više ne želi patetiku. Ona traži rješenja za dvostruko oporezivanje, brzu digitalizaciju preko sustava e-Građani, uvođenje e-glasovanja i uklanjanje birokratskih prepreka za investicije. A za to političari ne moraju pakirati kofere.

Ako država doista želi pomoći iseljeništvu, komunikaciju mora prebaciti u 21. stoljeće. Umjesto skupih putovanja, ministarstva trebaju organizirati tematske webinare i online javne rasprave gdje tisuće iseljenika u realnom vremenu mogu dobiti odgovore od stručnjaka. Problemi se moraju rješavati kroz centralizirane digitalne platforme iz ureda u Zagrebu, ili kroz prenamjenu postojećih konzulata u stalne informativne punktove s pravnim i poreznim savjetnicima.

Od folklora do institucije

Vrijeme je da se odnos s dijasporom institucionalizira i digitalizira. Dokle god se komunikacija svodi na povremene političke govore i skupljanje političkih bodova pred izbore, ti će posjeti ostati samo skupa i nefunkcionalna predstava s nultim učinkom za stvarni povratak i suradnju u Hrvatskoj.

Dijaspori ne treba još jedan posjet. Treba joj sustav koji radi i kada nema kamera.




Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

OTVORENO PISMO VLADI REPUBLIKE HRVATSKE I VLADI REPUBLIKE SLOVENIJE

Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i Vladi Republike Slovenije Upućeno: •   Vladi Republike Hrvatske (n/r predsjednika Vlade i Ministarstva demografije i useljeništva) •   Vladi Republike Slovenije (n/r predsjednika Vlade i Ministarstva za demografiju, obitelj i socijalna pitanja) Meni je iskreno drago da Hrvatska i Slovenija zajednički surađuju. Vjerujem da će zajedničkom suradnjom i zajedničkom strategijom uspjeti još naprednije, po najnovijem modelu, planu i platformi. Zato sam napisao ovo otvoreno pismo. Opis ispod fotografije: Naše udruge se još drže zahvaljujući volonterima, kulturi i sportu. Vrijeme je da iza njih stane i država, kao što je to u Italiji. Predmet: Poziv na hitno uvođenje provjerenog europskog modela institucionalnog organiziranja dijaspore u svrhu demografskog oporavka i povratka iseljenika Poštovani predsjednici vlada, poštovani ministri, Obraćam vam se potaknut nedavnim bilateralnim sastankom u Zagrebu između hrvatskog Ministarstva...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...