Direkt zum Hauptbereich

JEDNA NJEMAČKA PRIČA: 15 GODINA POSLIJE

 Jedna Njemačka priča: 15 godina poslije

Prije petnaest godina, 22. studenoga 2011., ova priča objavljena je na portalu Hrvatski Glas Berlin. Napisao sam je iz zahvalnosti prema tvrtki u kojoj sam proveo cijeli svoj radni vijek i zaradio mirovinu, kao i tisuće drugih Hrvata.

Danas je ponovno objavljujem na svom blogu, koji je za mene postao moja knjiga. Priča ostaje ista, ali se svijet oko nje promijenio. Zato joj dodajem i nastavak, onakav kakav Mercedes-Benz izgleda danas, u studenom 2026.

JEDNA NJEMAČKA PRIČA

Nek se pamti i spominje.

Pripremio: Josip Mayer

Tvorničko ime i tvornička oznaka su simboli. Isti stoje za cjelinu, za proizvode, usluge i za samu firmu. Tvornički znakovi sadržavaju u stiliziranom obliku tvorničku sliku, dakle važne informacije o onome što znak pokazuje. Po tvorničkom znaku orijentiraju se prije svega kupci i javnost. Zbog toga je njihov postanak i povijest, kao i pitanje o njihovoj aktualnoj snazi i značajnosti na tržištu, informativan i zanimljiv.

Gottlieb Daimler i Karl Benz, veliki konstruktori i osnivači firme, koji se za cijelog svog života nisu upoznali, rade od početka 80-tih godina 19. stoljeća na svojim izumima. U Cannstattu i Mannheimu, samo stotinjak kilometara udaljeni jedan od drugoga, stvorili su prvim brzopokretnim motorom i prvim motornim vozilima temelje za motoriziranje prometa.

Svaki od njih je osnovao svoju firmu. Benz u godini 1883., a Daimler u godini 1890., i obojica su postupno izgradili s povećanom potražnjom, kako u tuzemstvu tako i u inozemstvu, svoju mrežu prodaje.

Kako bi svoje produkte učinili prepoznatljivima, trebao je svakoj firmi jedan uočljivi zaštitni znak. Najprije su stajala samo imena izumitelja, “Benz” i “ Daimler”, koji su jamčili za izvornost i kvalitetu motora i motornih vozila.

Ipak, dok se zaštitni znak mannheimske firme Benz and Cie. glede imena nije znatno promijenio, od početka u 1903., od 1909. okružilo se je ime Benz lovorovim vijencem, pojavljuje se za tvorničke proizvode cannstattstkog Daimler Motor Društva, iza prijeloma stoljeća, potpuno novi i neobični tvornički naziv “ Mercedes”.

Kako je došlo do ove oznake? Mercedes je španjolsko ime za žene i znači “milost”.


Mercedes se zvala djevojčica, koja je rođena 1889. u Beču. Bila je najmilija kći austrijskog veletrgovca i općeg konzula koji je živio u Nici, čije je ime bilo Emil Jellinek.

Kao napredan čovjek, koji se i za sport zanimao, Jellinek se oduševio za početni automobilizam, u čiji je značaj za budućnost bio uvjeren. Tako putuje već godine 1897. za Cannstatt, posjećuje Daimler tvornicu i kupuje jedan automobil, koji je na francuskoj reviji probudio znatnu pažnju.

Budući da je Jellinek tamo vidio jednu veliku tvrtku, a imao je dobre odnose prema međunarodnom financijskom svijetu i aristokraciji, pojavili su se uskoro interesantni i prominentni kupci za Daimler automobile, tako da je uspio sve veće i veće narudžbe slati u Cannstatt.

Za utrke automobila u Nici u godini 1899. prijavljuje Emil Jellinek pod pseudonimom “Mercedes” jedan Daimler trkaći automobil jačine 23 KS, koji je tada osvojio 1. nagradu.

Genijalni konstruktor i nastanak zvijezde

Kada se je u sljedećoj godini kod jedne brdske utrke s jednim trkaćim automobilom dogodila smrtna nezgoda, odlučilo se je, potaknuto od Emila Jellineka i potpomognuto od Wilhelma Maybacha, genijalnog konstruktora Daimlera, za jednu novu koncepciju automobila, to znači: veći razmak osovina, niže težište i veća snaga motora.

Jellinek, uvjeren u uspjeh prodaje ove nove konstrukcije, naručuje 36 automobila od ukupne vrijednosti 550 000 zlatnih maraka. S time je povezao zahtjev da mu se dopusti da samo on može prodavati ovakve automobile u nekim zemljama.

Daimler se složio s Jellinekom i njegovim prijedlogom, kao i da se ovaj automobil nazove po njegovoj kćeri “Mercedes”. Oznaka je tako dobro prihvaćena da je došlo do odluke da ovo ime stoji za sve automobile iz Daimlerove palete.

Velikim uspjesima prvog Mercedes automobila na utrkama počela je godine 1901. “era Mercedesa” u izgradnji automobila i razvoju moto sporta.


Godine 1902. je oznaka Mercedes zakonom zaštićena. Pronađeno je jedno uspješno ime, ali još je nedostajao jedan karakteristični znak proizvoda. Tada su se sjetili sinovi Gottlieba Daimlera, koji je god. 1900. u starosti od samo 66 godina preminuo, da je otac jednom na jednoj poštanskoj karti nacrtao za svoju suprugu na njegovoj stambenoj zgradi u Deutzu jednu putokaznu zvijezdu, koja je za majku značila da će ova zvijezda jednom puna blagoslova izaći iznad njegovog djela.

Predsjedavatelji Daimler društva prihvaćaju ovaj prijedlog te prijavljuju u lipnju 1909. jednu trokraku kao i jednu četverokraku zvijezdu, kao znak proizvoda.

Oba oblika su bila zakonom zaštićena, ipak samo je trokraka zvijezda našla primjenu, te je bila vidljivo smještena sprijeda na poklopcu hladnjaka automobila.

Tijekom godina bila je zvijezda, čiji bi oblik trebao simbolizirati motorizaciju prometa na kopnu, na vodi i u zraku. U godini 1916. zvijezda dobiva prsten i ostaje do danas nepromijenjena. Godine 1921. prijavljena je kao figura hladnjaka, a dvije godine kasnije uvedena u registar za zaštitu uzorka.

Dobra zvijezda na svim cestama

U poslijeratno doba bilo je teško prodavati luksuzne automobile. Samo dobro uhodane marke financijski jakih firmi ostale su na životu, ali su bile često prisiljene na udruživanje. Tako su stvorile i obje međunarodno poznate pionirske firme, Daimler i Benz, već 1924. jednu interesnu zajednicu. Njihova je zadaća bila pojednostavniti kako konstrukciju tako i proizvodnju, kupnju, prodaju, kao i promidžbu.

U to vrijeme su obje kuće nudile proizvode većinom zajednički, ali još uvijek svaka pod svojim zaštitnim znakom.

Dvije godine kasnije, 1926., ujedinjuju se obje najstarije tvornice automobila u jednu firmu imenom Daimler-Benz d.d. Stvoren je jedan novi znak, koji obuhvaća bitna obilježja obiju tvrtki: svjetski poznatu trokraku zvijezdu Daimler društva okružilo se oznakom “ Mercedes” i također slovima imenom marke “ Benz”, čiji lovorov vijenac spaja obje riječi.

Ovaj zaštitni znak, desetljećima nepromijenjen, krasi još i danas automobile marke “ Mercedes-Benz”. “Dobra zvijezda” je na svim cestama postala znak za kvalitetu i sigurnost, a ime Mercedes-Benz vrijedi na cijelom svijetu kao pojam za tradiciju i kvalitetu.

Što se dogodilo poslije: danas, 2026.

Kada sam ovu priču objavio 2011., Mercedes-Benz je još bio ponajprije ono što smo svi poznavali: dizel i benzinac, udobnost, sigurnost i “dobra zvijezda” na poklopcu motora.

Danas je tvrtka Mercedes-Benz Group i nalazi se usred najveće promjene od vremena Daimlera i Benza: prijelaza na električni pogon.

Najbolji primjer je novi CLA s EQ tehnologijom, prvi model na novoj MMA platformi. To je prvi Mercedes-Benz s 800 voltnom arhitekturom, s brzim punjenjem i s dosegom do 374 milje po EPA mjerenju za izvedbu CLA 250+. Uz njega dolaze i novi električni GLC, GLB i GLA, koji su u Europi za ostatak godine rasprodani, a knjige narudžbi sežu u 2027.

U trećem tromjesečju 2026. zabilježena je rekordna prodaja baterijskih električnih vozila, a udio elektrificiranih vozila, električnih i plug in hibrida, kreće se oko 23 do 25 posto.

Ali nije sve lako. Tržište u Kini je znatno teže, troškovi rastu, a profitabilnost je niža nego prije. Za 2026. tvrtka sada očekuje prilagođeni povrat na prodaju za automobile od 2 do 3 posto. Zato se istodobno planira oko 40 novih modela u tri godine, i električnih i onih s klasičnim motorom, jer kupci još žele izbor.

Za mene, koji sam cijeli radni vijek proveo u toj tvrtki, poruka ostaje ista kao i 2011. Zvijezda se mijenja, motori se mijenjaju, ali ono što je Daimler nacrtao na razglednici, a Benz okrunio lovorom, i dalje stoji iznad djela. Samo što danas ta dobra zvijezda vozi i na struju.

Napomena: Ovaj tekst preveo je prof. Mirko Sorić na inicijativu Josipa Mayera. Za blog priredio Josip Mayer, studeni 2026.

Napomena urednika bloga: U izvorniku iz 2011. za utrku u Nici stajala je godina 1889., ovdje je ispravljeno na 1899., jer je Mercedes Jellinek rođena 1889.

Izvori za brojke u novom dijelu

·         Novi CLA je prvi model na MMA platformi, s 800 voltnom arhitekturom i 320 kW brzim punjenjem, a izvedba CLA 250+ ima do 374 milje EPA dosega.

·         Novi električni modeli GLC, CLA, GLB i GLA su u Europi rasprodani za ostatak godine, s knjigama narudžbi do 2027., a u trećem tromjesečju 2026. prodano je 78.100 baterijskih električnih vozila.

·         Za 2026. udio xEV vozila očekuje se unutar 23 do 25 posto, a prilagođeni povrat na prodaju za automobile snižen je na 2 do 3 posto, uz prihod grupe u trećem tromjesečju od 30,7 milijardi eura.

·         Planira se oko 40 novih modela u tri godine, i električnih i s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Josip Josef Mayer 



Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

OTVORENO PISMO VLADI REPUBLIKE HRVATSKE I VLADI REPUBLIKE SLOVENIJE

Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i Vladi Republike Slovenije Upućeno: •   Vladi Republike Hrvatske (n/r predsjednika Vlade i Ministarstva demografije i useljeništva) •   Vladi Republike Slovenije (n/r predsjednika Vlade i Ministarstva za demografiju, obitelj i socijalna pitanja) Meni je iskreno drago da Hrvatska i Slovenija zajednički surađuju. Vjerujem da će zajedničkom suradnjom i zajedničkom strategijom uspjeti još naprednije, po najnovijem modelu, planu i platformi. Zato sam napisao ovo otvoreno pismo. Opis ispod fotografije: Naše udruge se još drže zahvaljujući volonterima, kulturi i sportu. Vrijeme je da iza njih stane i država, kao što je to u Italiji. Predmet: Poziv na hitno uvođenje provjerenog europskog modela institucionalnog organiziranja dijaspore u svrhu demografskog oporavka i povratka iseljenika Poštovani predsjednici vlada, poštovani ministri, Obraćam vam se potaknut nedavnim bilateralnim sastankom u Zagrebu između hrvatskog Ministarstva...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...