Direkt zum Hauptbereich

SUSAK- OTOK KOJI JE IZGUBIO LJUDE, ALI NE I SVOJU DUŠU: DIJASPORA KAO SNAGA KOJU HRVATSKA JOŠ NE RAZUMIJE!

Susak-otok koji je izgubio ljude,ali ne i svoju dušu:Dijaspora kao snaga koju Hrvatska još ne razumije!

Kolumna:Josip Josef Mayer

Susak stoljećima živi svoj tihi, ponosni ritam. 

U posljednjih četrdeset godina jedan dan posebno se izdvaja – Dan iseljenika. To nije samo okupljanje, nego povratak korijenima, identitetu i pripadnosti koja nadilazi vrijeme i udaljenost.

Unatoč tome, Susak kao primjer i dalje nije ozbiljno shvaćen. Otok koji za mnoge iseljenike znači više od mjesta – znači dom – ostaje na marginama strateškog promišljanja.

Danas više ljudi porijeklom sa Suska živi izvan Hrvatske nego na samom otoku, ponajviše u New Jersey. Ipak, Susak nije nestao. Njegova dijaspora nije prekinula vezu.

Ta povezanost ne temelji se na institucijama, nego na obitelji, tradiciji i uspomenama. 

Ljudi se vraćaju, obnavljaju kuće, okupljaju se i prenose identitet na nove generacije.

To nije politika. To je pripadnost.

I upravo tu leži ključni problem – ali i prilika.


Susak ima sve: snažnu dijasporu, emocionalnu vezu i spremnost na povratak. Ono što nema jest
sustav 
– organizirane programe, gospodarsku
strategiju i institucionalnu podršku.A rješenja već postoje.

Marshall plan za Hrvatsku uz dijasporu razvija modele ulaganja i gospodarskih poticaja, 
dok Povratak Hrvata u Hrvatsku pomaže povratnicima, osobito onima koji nemaju ni osnovna sredstva za dolazak.

Zamislimo li njihovu suradnju s lokalnom zajednicom – rezultat bi bio jasan: povratak ljudi, nova radna mjesta i oživljavanje otoka.

Susak bi mogao postati model za cijelu Hrvatsku.

Jer njegova priča nije samo lokalna – ona je ogledalo. Pokazuje snagu dijaspore, ali i slabost sustava koji tu snagu još uvijek ne zna iskoristiti.

Susak je više od otoka. On je dokaz da dijaspora postoji, želi sudjelovati i želi se vratiti.

Ali i upozorenje: bez sustava – nema rezultata.

Zato rješenje nije u novim idejama, nego u povezivanju postojećih – ljudi, zajednica i organizacija.

Jer dijaspora nije prošlost Hrvatske.

Ona je njezina najvažnija razvojna prilika.Deutsch;

SUSAK – DIE INSEL, DIE IHRE MENSCHEN VERLOREN HAT, ABER NICHT IHRE SEELE: DIE DIASPORA ALS KRAFT, DIE KROATIEN NOCH NICHT VERSTEHT

Susak lebt seit Jahrhunderten in ihrem eigenen, ruhigen und stolzen Rhythmus. In den letzten vierzig Jahren sticht ein Tag besonders hervor – der Tag der Auswanderer. Er ist nicht nur ein Treffen, sondern eine Rückkehr zu Wurzeln, Identität und Zugehörigkeit, die Zeit und Entfernung nicht zerstören konnten.

Und dennoch wird Susak als Beispiel bis heute nicht ernst genug genommen. Eine Insel, die für viele Ausgewanderte mehr als ein Ort ist – nämlich Heimat – bleibt am Rand strategischer Überlegungen.

Heute leben mehr Menschen mit Wurzeln aus Susak außerhalb Kroatiens als auf der Insel selbst, vor allem im New Jersey. Und doch ist Susak nicht verschwunden. Seine Diaspora hat die Verbindung nie abgebrochen.

Diese Verbindung basiert nicht auf Institutionen, sondern auf Familie, Tradition und Erinnerungen. Die Menschen kehren zurück, renovieren Häuser, treffen sich und geben ihre Identität an neue Generationen weiter.

Das ist keine Politik. Das ist Zugehörigkeit.

Und genau hier liegt das zentrale Problem – aber auch die Chance.

Susak hat alles: eine starke Diaspora, eine tiefe emotionale Bindung und die Bereitschaft zur Rückkehr. Was fehlt, ist ein System – organisierte Programme, wirtschaftliche Strategien und institutionelle Unterstützung.

Doch Lösungen existieren bereits.

Marshall plan für Kroatien- entwickelt Modelle für Investitionen und wirtschaftliche Anreize, während   Verein Rückkehrer Kroaten in Kroatien,-Rückkehrer unterstützt – insbesondere jene, die nicht einmal über die nötigen Mittel für die Reise verfügen.Wenn man diese Kräfte mit der lokalen Gemeinschaft verbindet, ist das Ergebnis klar: Rückkehr von Menschen, neue Arbeitsplätze und die Wiederbelebung der Insel.Susak könnte zu einem Modell für ganz Kroatien werden.

Denn seine Geschichte ist nicht nur lokal – sie ist ein Spiegel. Sie zeigt die Stärke der Diaspora, aber auch die Schwäche eines Systems, das diese Kraft noch immer nicht zu nutzen weiß.

Susak ist mehr als eine Insel. Er ist ein Beweis dafür, dass die Diaspora existiert, sich engagieren will und bereit ist zurückzukehren.

Aber auch eine Warnung: Ohne System gibt es keine Ergebnisse.


Die Lösung liegt nicht in neuen Ideen, sondern in der Verbindung der bestehenden – Menschen, Gemeinschaften und Organisationen.

Denn die Diaspora ist nicht die Vergangenheit Kroatiens.

Sie ist seine wichtigste Entwicklungschance.

Josip Josef Mayer 

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu

Pokrenimo Ruševo 

Udruga Za Povratak Hrvata U Hrvatsku 

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

GRADONAČELNICA CRIKVENICE IVONA MATOŠIĆ GAŠPAROVIĆ-KREATIVNA SNAGA ZA BUDUĆNOST REGIJE!

Gradonačelnica Crikvenice Ivona Matošić Gašparović-kreativna snaga za budućnost regije! Tekst:Josip Josef Mayer Gradonačelnicu Crikvenice Ivonu Matošić Gašparović doživljavam kao izrazito kreativnu, razgovornu i otvorenu osobu. Osobno nikada ne ocjenjujem ljude, pa ni političare, prema izgledu, stranačkoj pripadnosti ili vjerskom uvjerenju.  Za mene su presudni znanje, rad, zalaganje, ljudska toplina i ljubav prema vlastitom gradu – ali i spremnost na suradnju sa susjednim gradovima. Takav način razmišljanja i djelovanja, uvjeren sam, vodi ka napretku – ne samo lokalnom, nego i nacionalnom. Naravno, nisu svi ljudi jednaki, niti svi gradonačelnici jednako poticajni, ali mnogi mladi vođe danas u Hrvatskoj unose svježinu, energiju i volju za promjenama. Na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske živi i djeluje niz iznimno kreativnih ljudi – kako pojedinaca, tako i udruga i društava.  Među njima želim istaknuti mladog gradonačelnika Novog Vinodolskog Tomis...

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Što može učiniti uz dijasporu grad Biograd na moru-mogu i moraju učiniti i preostali Hrvatski gradovi! Kolumna:Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije samo simbol hrvatske povijesti i identiteta – on danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad i iseljavanje, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Grad koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže ...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...