Život u dijaspori i projekt CRO GREEN – između stresa iseljeništva i šanse za održivu budućnost
Piše: Josip Josef Mayer
Dijaspora
između privida sigurnosti i realnosti stresa!
Hrvatska dijaspora u Njemačkoj desetljećima se percipira kao primjer boljeg života i sigurnije budućnosti. Međutim, iza privida stabilnosti stoji svakodnevni pritisak modernog radnog okruženja. Rad u velikim svjetskim kompanijama, poput Mercedesa, donio je mnogim iseljenicima financijsku sigurnost, ali i visoku cijenu u obliku fizičkog i psihičkog iscrpljivanja.
„Obrazovaniji ulažu više energije u intelektualno
zahtjevne poslove, dok oni s manje obrazovanja ulažu ogromnu fizičku snagu. Na
kraju svi osjećaju posljedice – stres je zajednički nazivnik“, opisuje jedan
povratnik iz Njemačke.
Nije lako odgovoriti na pitanje kome je teže –
visokoobrazovanima ili radnicima u proizvodnji. No izvjesno je da stres
oblikuje svakodnevicu mnogih naših iseljenika.
Hrvatska stvarnost – manje posla, ali više podrške
zajednice
Usporedba s domovinom otkriva drugačiju vrstu izazova.
Dok iseljenici u Njemačkoj rade pod stalnim pritiscima, u Hrvatskoj se glavni
problem očituje u nedostatku radnih mjesta. Nezaposlenost i dalje tjera mnoge
da posao traže kilometrima daleko od kuće, a obrazovni sustav ne nudi uvijek
jednake šanse svim regijama.
Ipak, prednost Hrvatske leži u zajedničkoj podršci –
lakšem dolasku do nekretnina, zemljišta i životnih uvjeta uz pomoć obitelji,
rodbine i susjeda. Sve više mladih, kako domaćih tako i onih iz dijaspore,
počinje prepoznavati potencijal sela i poljoprivrede kao održive opcije.
CRO GREEN –
projekt koji spaja domovinu i dijasporu
U tom kontekstu posebno se ističe udruga Marshall plan za Hrvatsku, koja u suradnji s dijasporom razvija platformu CRO GREEN. Riječ je o projektu koji ambiciozno cilja pozicionirati Hrvatsku kao lidera u Europskoj uniji kada je riječ o ekološkoj proizvodnji hrane.
Analitičari naglašavaju tri ključna
aspekta projekta:
1. Ekonomski
rast i investicije – Hrvatska bi kroz CRO GREEN mogla privući značajne
investicije, stvoriti nova radna mjesta i osnažiti svoje izvozne kapacitete.
2. Održivost
i ekologija – prelazak na održivu poljoprivredu smanjio bi negativan utjecaj na
okoliš i pozicionirao Hrvatsku kao primjer zelenog razvoja u regiji.
3. Povratak
dijaspore – projekt otvara konkretne mogućnosti za povratak iseljenika, bilo
kroz samozapošljavanje, ulaganja ili prenošenje znanja i iskustava stečenih u
inozemstvu.
Povratak dijaspore kao nacionalna
strateška tema
Povratak
hrvatske dijaspore već godinama se spominje kao strateški prioritet, no rijetki
su projekti koji nude jasne modele kako to ostvariti. CRO GREEN upravo u tome
nudi novost – umjesto apstraktnih poziva na povratak, pruža konkretan okvir za
uključivanje dijaspore u razvoj održive poljoprivrede.
Za mnoge
iseljenike koji se suočavaju s iscrpljujućim tempom života u inozemstvu,
povratak u Hrvatsku kroz ovakve projekte može značiti ne samo novi početak,
nego i osobno zadovoljstvo – povezivanje s prirodom, obitelji i zajednicama.
Hrvatska na raskrižju – iskoristiti
potencijal ili ga prepustiti drugima?
U vremenu
kada se europske politike snažno okreću zelenoj tranziciji i održivom razvoju,
Hrvatska se nalazi pred izborom – hoće li iskoristiti potencijal svojih
prirodnih resursa, sela i dijaspore ili će prepustiti drugima da preuzmu primat
u ekološkoj poljoprivredi.
Projekt CRO
GREEN mogao bi biti prekretnica. Ako se uspješno provede, Hrvatska bi se mogla
pozicionirati kao zelena oaza Europe – zemlja koja proizvodi zdravu, ekološku
hranu, privlači investicije i otvara vrata povratku svojih ljudi iz cijelog
svijeta.
Zaključak
Život u
dijaspori nosi izazove koje često ne vidimo iz Hrvatske – stres, iscrpljenost i
stalnu borbu za ravnotežu. Hrvatska, s druge strane, nudi drugačiju vrstu
poteškoća, ali i mogućnosti, osobito kroz projekte koji spajaju domovinu i
iseljeništvo.
CRO GREEN
nije samo poljoprivredni projekt. On je test sposobnosti Hrvatske da poveže
svoje ljude, iskoristi prirodne resurse i postane predvodnik održive
budućnosti.
Ako se u
tome uspije, dijaspora bi napokon mogla pronaći razlog za povratak – ne samo
srcem, nego i razumom.
Life in the
Diaspora and the CRO GREEN Project – Between the Stress of Emigration and the
Chance for a Sustainable Future
By:Josip Josef Maer
Diaspora:
Between the Illusion of Security and the Reality of Stress
For decades, the Croatian diaspora in Germany has been perceived as a symbol of better opportunities and a safer future. Yet behind this image of stability lies the daily pressure of modern working life. Employment in global giants such as Mercedes has given many emigrants financial security, but also comes at a high cost—both physically and mentally.
“Highly educated workers invest their energy in
intellectually demanding jobs, while those with less formal education expend
immense physical strength. In the end, the result is the same—stress is the
common denominator,” says one returnee from Germany.
It is difficult to say who has it harder:
professionals in demanding positions or workers on the factory floor. What is
certain, however, is that stress defines the everyday reality of many Croatian
emigrants.
Life in
Croatia – Less Work, More Community Support
Comparisons with the homeland show a different set of
challenges. While emigrants in Germany face constant workplace pressure, in
Croatia the main obstacle is often unemployment. Many are forced to travel long
distances to find work, and the education system does not always offer equal
opportunities across regions.
Yet, Croatia has certain advantages. Access to
housing, land, or family property is often easier thanks to the support of
parents, relatives, and neighbors. Rural life, once seen as a hardship, is
increasingly being rediscovered. More and more young people—both at home and
abroad—are turning to agriculture as a sustainable lifestyle choice.
CRO GREEN – A
Project Bridging Homeland and Diaspora
Against this backdrop, the association Marshall Plan
for Croatia has launched the platform CRO GREEN, in cooperation with the
diaspora. The project seeks to position Croatia as a European leader in organic
food production.
Analysts point to three key dimensions of CRO GREEN:
1. Economic growth and investment – By promoting
organic farming, Croatia could attract investment, create new jobs, and
strengthen its export capacity.
2. Sustainability and ecology – Transitioning to
sustainable agriculture would reduce the country’s environmental footprint and
position Croatia as a model of green development.
3. Return of the diaspora – CRO GREEN offers real opportunities for emigrants to return,
whether through self-employment, entrepreneurship, or bringing back knowledge
and experience gained abroad.
The Return of
the Diaspora as a Strategic National Theme
For years, the return of the Croatian diaspora has
been highlighted as a strategic priority, but few initiatives have provided a
clear framework for how to achieve it. CRO GREEN is a rare example of a project
that goes beyond abstract calls for return by offering a concrete model of
engagement.
For many emigrants weary of stressful lives abroad,
the project represents more than an economic opportunity—it is a chance to
reconnect with family, land, and community.
Croatia at a
Crossroads – Seizing or Losing the Opportunity
At a time when European policies are strongly oriented
toward green transition and sustainable development, Croatia stands at a
crossroads. Will it capitalize on its natural resources, rural potential, and
diaspora, or allow others to take the lead in organic farming?
If successfully implemented, CRO GREEN could position
Croatia as a green oasis of Europe—a country producing healthy, organic food,
attracting investment, and opening new pathways for its diaspora to return.
Conclusion
Life in the diaspora carries challenges often
invisible from the homeland—stress, exhaustion, and the struggle for balance.
Life in Croatia, meanwhile, brings its own difficulties, but also unique
opportunities, particularly through projects that connect emigrants and the
homeland.
CRO GREEN
is not just an agricultural project. It is a test of Croatia’s ability to unite
its people, harness natural resources, and become a leader in sustainable
development.
If it succeeds, the diaspora may finally find a reason
to return—not only with their hearts, but with their minds.
http://www.hrvatskikorijeni.org/
Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu



Kommentare
Kommentar veröffentlichen