Direkt zum Hauptbereich

Kome služi spora i neučinkovita administracija koja ne prati struku?

Kome služi spora i neučinkovita administracija koja ne prati struku?

Tekst:Josip Josef Mayer

U posljednje vrijeme, što je svakako za pozdraviti, sve se više govori i piše o povratku iseljenika te njihovim gospodarskim ulaganjima u hrvatsko društvo, turizam i gospodarstvo.

Poznato je da smo nekada imali Ministarstvo iseljenika i povratnika, koje je zatvoreno 2011. godine. Danas, poput oživljavanja zaboravljene ideje, pokreće se novo Ministarstvo demografije i useljeništva – jedno od najvažnijih ministarstava za opstanak države i hrvatske nacije.

Kako je u jednom intervjuu izjavio gospodin Šipić:

“Formiranjem Ministarstva demografije i useljeništva prestao je s radom Ured dobrodošlice, a te poslove sada obavlja Uprava za provedbu javnih politika za useljeništvo. Do sada smo obradili više od 400 upita naših iseljenika. Svjesni smo da je administracija dio problema, a ne rješenja. Zato su važne nove izmjene i dopune Zakona o strancima kojima smo uveli novu svrhu reguliranja boravišta za naše iseljenike. Do sada su bili tretirani isto kao i stranci – riječ ‘povratnik’ u zakonu nije postojala. To se, hvala Bogu, sada promijenilo.”

Iako vlasti godinama ističu želju da potaknu povratak iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, konkretni rezultati su i dalje skromni. Država je uvela pojedine mjere, no u praksi se povratnici često suočavaju s administrativnim zaprekama, nejasnim procedurama i nedostatkom sustavne podrške. Iz razgovora s onima koji su se vratili, ali i s onima koji su odustali, jasno je da institucionalne nelogičnosti i izostanak strateške potpore obeshrabruju povratak.

Uloga udruga i partnera iz dijaspore

Udruga Marshall plan za Hrvatsku uz dijasporu koristi svoje uhodane platforme s velikim žarom, entuzijazmom i predanim radom. Uz stručne savjete gospodina Zdenka Štrige, aktivno surađuje s Ministarstvom demografije i useljeništva na poticanju povratka dijaspore te privlačenju gospodarskih, financijskih i ljudskih ulaganja.

Također, Udruga iseljenika hrvatskog porijekla – Hrvatski korijeni pruža snažnu podršku istim ciljevima,

 Dok Udruga za povratak Hrvata u Hrvatsku, predvođena predsjednikom

Verkom Kutlešom, radi na ubrzanju i pojednostavljenju administrativnih procedura kako bi se povratak odvijao što brže i učinkovitije.

Jedan od aktivnih povratnika, Hugo Emanuel Estigarribia Villasanti iz Paragvaja, magistar političkih znanosti, sociologije i španjolskog jezika, odlikovan Redom hrvatskog pletera 2018. godine, osnivač je upravo Udruge useljenika hrvatskog porijekla – Hrvatski korijeni i Paragvajske udruge Hrvata.

Prijedlozi mjera

1. Sklapanje bilateralnih sporazuma s odabranim državama Južne Amerike radi olakšanog dolaska radnika i njihovih obitelji.

2. Uvođenje ubrzanog postupka dobivanja državljanstva i programa prilagodbe.

3. Olakšice i priznavanje kvalifikacija kako bi visokoobrazovani kadrovi brže ušli na tržište rada.

4. Porezne i stambene pogodnosti za naseljavanje u demografski ugrožena područja.

5. Privremena radna mjesta za potomke Hrvata radi stjecanja iskustva i lakše integracije.

6. Subvencija najamnine – država bi mogla pokrivati 40% troškova, uz povećanja ovisno o broju djece.

7. Besplatan školski pribor za svako dijete doseljenika hrvatskog podrijetla.

8. Plaćena praksa za mlade od 18 do 30 godina u privatnom ili javnom sektoru.

9. Digitalna platforma “Dobrodošli kući” – vodič kroz administrativne postupke, ponude poslova, kulturni kalendar i forum za povezivanje.

10. Sustav mentora – domaćin iz lokalne zajednice pomaže obitelji povratnika tijekom prve godine.

Selektivna imigracija iz Južne Amerike, iz zajednica povezanih poviješću, jezikom i vrijednostima, uz ciljane mjere potpore, može istodobno obnoviti gospodarstvo, osnažiti obitelji i učvrstiti društvenu koheziju. Ovo nije zatvaranje vrata svijetu, nego njihovo promišljeno otvaranje – onima koji žele Hrvatsku učiniti svojom trajnom domovinom.

Administrativne zapreke u građevinskom sektoru

Nezadovoljstvo administracijom ne izražavaju samo povratnici, nego i građevinske tvrtke. Izvori navode kako se projektna dokumentacija često izrađuje samo radi ishođenja dozvole, a ne radi najboljeg mogućeg rješenja za investitora.

U posljednjih 15 godina nestale su velike kompanije poput Viadukta, Hidroelektre i Industrogradnje. Procjenjuje se da je više od 40 tisuća kvalificiranih radnika otišlo u inozemstvo, a zamijenili su ih pretežno nedovoljno kvalificirani strani radnici. Prema podacima Eurostata, hrvatski građevinski sektor danas je 9% manje produktivan nego 1995. godine, unatoč tehnološkom napretku.

Zaključak

Pitanje je jasno i goruće: Kome služi spora i neučinkovita administracija koja ne prati struku? Ona bi trebala služiti hrvatskim građanima, udrugama i društvima u rješavanju najvažnijih problema. Vrijeme je da administracija postane dio rješenja – a ne prepreka – u izgradnji snažne, demografski stabilne i gospodarski održive Hrvatske.

Deutsch:

Wem dient eine träge und ineffiziente Verwaltung, die der Fachwelt nicht folgt?

In letzter Zeit, was sicherlich zu begrüßen ist, wird immer häufiger über die Rückkehr von Auswanderern und deren wirtschaftliche Investitionen in die kroatische Gesellschaft, den Tourismus und die Wirtschaft gesprochen und geschrieben.

Bekanntlich gab es früher ein Ministerium für Auswanderer und Rückkehrer, das im Jahr 2011 geschlossen wurde. Heute wird – wie eine vergessene Idee, die wiederbelebt wird – ein neues Ministerium für Demografie und Migrationgeschaffen, eines der wichtigsten Ministerien für das Überleben des kroatischen Staates und der kroatischen Nation.

Wie Herr Šipić in einem Interview erklärte:

„Mit der Gründung des Ministeriums für Demografie und Migration wurde das Willkommensbüro geschlossen, und diese Aufgaben werden nun von der Abteilung für Umsetzung der öffentlichen Politik im Bereich Migration übernommen. Bisher haben wir mehr als 400 Anfragen unserer Auswanderer bearbeitet. Uns ist bewusst, dass die Verwaltung Teil des Problems und nicht der Lösung ist. Deshalb sind die neuen Änderungen und Ergänzungen des Ausländergesetzes wichtig, mit denen wir einen neuen Zweck für die Regelung des Aufenthalts unserer Auswanderer eingeführt haben. Bisher wurden sie wie Ausländer behandelt – das Wort ‘Rückkehrer’ kam im Gesetz nicht vor. Das hat sich, Gott sei Dank, jetzt geändert.“

Obwohl die kroatischen Behörden seit Jahren betonen, dass sie die Rückkehr von ausgewanderten Kroaten und deren Nachkommen fördern wollen, bleiben die konkreten Ergebnisse bescheiden. Zwar hat der Staat einige Maßnahmen eingeführt, doch in der Praxis stoßen Rückkehrer oft auf administrative Hürden, unklare Verfahren und mangelnde systematische Unterstützung. Gespräche mit Rückkehrern – und mit jenen, die eine Rückkehr versucht, aber wieder aufgegeben haben – zeigen deutlich, dass institutionelle Widersprüche und fehlende strategische Unterstützung ihre Rückkehrbereitschaft stark hemmen.

Die Rolle der Vereine und Partner aus der Diaspora

Der Verein Marshallplan für Kroatien nutzt mit großem Engagement, Enthusiasmus und Einsatz seine etablierten Plattformen. Unter der fachlichen Beratung von Herrn Zdenko Štriga arbeitet er aktiv mit dem Ministerium für Demografie und Migration zusammen, um die Rückkehr der Diaspora zu fördern und wirtschaftliche, finanzielle sowie personelle Investitionen anzuziehen.

Auch der Verein der Einwanderer kroatischer Herkunft – Kroatische Wurzeln unterstützt diese Ziele. Zudem ist der Verein für die Rückkehr der Kroaten nach Kroatien, unter der Leitung von Präsident Verko Kutleša, sehr aktiv, wenn es darum geht, Verwaltungsverfahren zu beschleunigen und zu vereinfachen, um die Rückkehr möglichst schnell und effizient zu gestalten.

Ein aktiver Rückkehrer ist Hugo Emanuel Estigarribia Villasanti aus Paraguay – Politikwissenschaftler, Soziologe und Hispanist, ausgezeichnet mit dem kroatischen Orden des Pleter im Jahr 2018. Er ist Mitautor des Buches Kroaten in Paraguay und Gründer des Vereins der Einwanderer kroatischer Herkunft – Kroatische Wurzeln sowie des Paraguayischen Kroatenvereins.

 

Vorschläge für Maßnahmen

1. Abschluss bilateraler Abkommen mit ausgewählten südamerikanischen Staaten zur erleichterten Einreise von Arbeitskräften und deren Familien.

2. Beschleunigte Verfahren zur Erlangung der Staatsbürgerschaft und Integrationsprogramme.

3. Einführung von Erleichterungen und Anerkennung von Qualifikationen, um hochqualifizierte Fachkräfte schneller in den Arbeitsmarkt zu integrieren.

4. Förderung der Ansiedlung in demografisch gefährdeten Regionen durch steuerliche und wohnungsbezogene Anreize.

5. Schaffung befristeter Arbeitsplätze für Nachkommen von Kroaten, um Arbeitserfahrung zu sammeln und sich zu integrieren.

6. Mietzuschüsse – der Staat könnte, nach dem Vorbild der Unterstützung für ukrainische Familien, 40 % der Miete übernehmen, mit Erhöhungen je nach Kinderzahl.

7. Kostenlose Schulmaterialien für jedes Kind kroatischer Herkunft, das sich in Kroatien in die Grund- oder Mittelschule einschreibt.

8. Bezahlte Praktika für junge Menschen von 18 bis 30 Jahren im privaten oder öffentlichen Sektor

mit Aussicht auf Festanstellung.

9. Digitale Plattform „Willkommen zu Hause“ – offizielles Online-Portal mit Schritt-für-Schritt-Anleitungen zu Verwaltungsverfahren, Kontaktstellen, Kulturkalender und Stellenanzeigen.

10. Mentoren-System – jede Rückkehrerfamilie erhält einen Gastgeber/Mentor aus der lokalen Gemeinschaft, der im ersten Jahr bei der Integration hilft.

Eine gezielte Einwanderung aus Südamerika – insbesondere aus Gemeinschaften, die uns durch Geschichte, Sprache und Werte verbinden – bietet die Chance, Wirtschaft und Gesellschaft zugleich zu stärken. Dies bedeutet nicht, die Türen vor der Welt zu schließen, sondern sie bedacht zu öffnen – für diejenigen, die Kroatien zu ihrer dauerhaften Heimat machen wollen.

Administrative Hindernisse im Bausektor

Unzufrieden mit der Verwaltung sind nicht nur Rückkehrer, sondern auch Bauunternehmen. Es wird kritisiert, dass Projektdokumentationen oft nur erstellt werden, um Genehmigungen zu erhalten – nicht, um die bestmögliche Lösung für Investoren zu finden.

In den letzten 15 Jahren sind große Unternehmen wie Viadukt, Hidroelektra und Industrogradnja verschwunden. Schätzungen zufolge haben über 40.000 qualifizierte Arbeiter das Land verlassen; ersetzt werden sie überwiegend durch gering qualifizierte ausländische Arbeitskräfte. Laut Eurostat ist die Produktivität des kroatischen Bausektors heute 9 % niedriger als 1995, trotz technologischer Fortschritte.

Fazit

Die Frage ist klar und dringend: Wem dient eine träge und ineffiziente Verwaltung, die der Fachwelt nicht folgt?Sie sollte den kroatischen Bürgern, Vereinen und Organisationen dienen bei der Lösung der dringendsten Probleme. Es ist höchste Zeit, dass die Verwaltung Teil der Lösung wird und nicht Teil des Problems.

Udruga useljenika hrvatskog porijekla - Hrvatski korijeni http://www.hrvatskikorijeni.org/

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu

Udruga Za Povratak Hrvata U Hrvatsku 

 

 

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

GRADONAČELNICA CRIKVENICE IVONA MATOŠIĆ GAŠPAROVIĆ-KREATIVNA SNAGA ZA BUDUĆNOST REGIJE!

Gradonačelnica Crikvenice Ivona Matošić Gašparović-kreativna snaga za budućnost regije! Tekst:Josip Josef Mayer Gradonačelnicu Crikvenice Ivonu Matošić Gašparović doživljavam kao izrazito kreativnu, razgovornu i otvorenu osobu. Osobno nikada ne ocjenjujem ljude, pa ni političare, prema izgledu, stranačkoj pripadnosti ili vjerskom uvjerenju.  Za mene su presudni znanje, rad, zalaganje, ljudska toplina i ljubav prema vlastitom gradu – ali i spremnost na suradnju sa susjednim gradovima. Takav način razmišljanja i djelovanja, uvjeren sam, vodi ka napretku – ne samo lokalnom, nego i nacionalnom. Naravno, nisu svi ljudi jednaki, niti svi gradonačelnici jednako poticajni, ali mnogi mladi vođe danas u Hrvatskoj unose svježinu, energiju i volju za promjenama. Na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske živi i djeluje niz iznimno kreativnih ljudi – kako pojedinaca, tako i udruga i društava.  Među njima želim istaknuti mladog gradonačelnika Novog Vinodolskog Tomis...

UZ UMJETNU INTELIGENCIJU AL,NJEMAČKU DEMOKRACIJU I MARSHALL PLAN- HRVATSKA KAO SPAS EUROPE I SVIJETA!

Uz umjetnu inteligenciju (AI), njemačku demokraciju i Marshallov plan – Hrvatska kao spas Europe i svijeta! Tekst:Josip Josef Mayer Njemačka je nakon Drugog svjetskog rata, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, postala moderna, razvijena demokratska država. Kroz desetljeća, kontinuirano je pružala pomoć iseljenicima, useljenicima, izbjeglicama i migrantima, ne samo unutar vlastitih granica nego i iz drugih nacija. Danas, u svjetlu predsjedničkih izbora u Njemačkoj i pobjede CDU/CSU, kao i podrške ostalih njemačkih političkih stranaka te europskih i svjetskih partnera, jasno se vidi njihova predanost izgradnji bolje budućnosti. Ta budućnost podrazumijeva očuvanje prirode, zaštitu okoliša i poboljšanje kvalitete života ljudi diljem svijeta. Međutim, dok se Njemačka i Europa zalažu za mir i prosperitet, svijet se suočava s ozbiljnim izazovima. Putinov rat u Ukrajini uz podršku Donalda Trumpa dodatno komplicira globalnu sigurnosnu situaciju. Cilj ruskog agresora nije samo terito...

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA U WAIBLINGENU PUNA – SVEĆENIKA SVE MANJE, VJERNIKA SVE VIŠE!

Hrvatska Katolička misija u Waiblingenu puna -svećenika sve manje! Tekst i foto:Josip Josef Mayer Uskrs, najveći kršćanski blagdan, sve je bliže. Vrijeme je to kada se mnogi naši iseljenici iz dijaspore pripremaju za posjet domovini – obiteljima, prijateljima, zavičaju.  Mnogi će upravo tada iskoristiti svoje teško zarađene godišnje odmore, dok će oni koji su već boravili u domovini za Božić, ostati u svojim novim sredinama – u zemljama koje nazivaju domovinom svoje djece. Za sve njih, neovisno o lokaciji, Hrvatska katolička misija ostaje mjesto susreta, duhovne okrijepe i identitetske povezanosti. U tom kontekstu, vrijedi spomenuti nedjelju 6. travnja 2025., kada je sveta misa u Waiblingenu bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Svetu misu predvodio je fra Nediljko Brečić, OFM, a među okupljenima bilo je podjednako starijih i mlađih vjernika. Posebno je bilo dirljivo vidjeti brojnu djecu i ministrante, okupljene oko svećenika – znak da duh zajedništva i vjere živi i među mlađ...