KOLIKO UDRUGA POMAŽE POVRATKU ISELJENIKA – A ŠTO RADE DRŽAVNE INSTITUCIJE?

Koliko udruga pomaže povratku iseljenika-a što rade državne institucije?

Tekst:Josip Josef Mayer

Potraga za ulagačima i modernizacija Hrvatske izostaje!

Na Međunarodnoj konferenciji „Globalna dijaspora EU – Hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi“, održanoj 8. i 9. svibnja 2025. u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu, predsjednik Udruge za povratak Hrvata u Hrvatsku, Verko Kutleša, iznio je s velikim žarom 18 konkretnih prijedloga za brži i masovniji povratak Hrvata u domovinu.

Udruga za povratak Hrvata u Hrvatsku djeluje u suradnji s udrugom Marshall plan za Hrvatsku, dijeleći zajedničku viziju:

 da se povratak ne smije svesti na emotivne izjave i deklaracije, već na strateški organiziranu akciju koja uključuje demografsku politiku, ulagače i konkretne gospodarske inicijative.

Tu je i udruga :Hugo Estigarribia Udruga useljenika Hrvatskog porjekla –hrvatski koejeni-koja također radi brez ikakovih javnih sredstva,- slično kao što to radi udruga za povratak Hrvata u Hrvatsku.

I dok brojne udruge – često bez ikakve javne financijske potpore – predano rade na terenu, državne institucije ne uspijevaju ponuditi sustavan odgovor na izazove povratka. Nedostaje proaktivan pristup i strategija za gospodarsku integraciju povratnika.

Jedan od komentara na samoj konferenciji jasno odražava atmosferu:

"Znam da će tvoj govor biti jedini istinski bitan na ovom sastanku. Znam da će nekima smetati, ali ono što govoriš je istina – i tako se u stvarnosti mora raditi za pravi povratak."

ISKUSTVO S TERENA: POVRATNICI BEZ PODRŠKE

Priče iz stvarnog života povratnika otkrivaju ozbiljne prepreke u hrvatskoj birokraciji. Jedna povratnica iz dijaspore, koja već godinu dana živi u Splitu, svjedoči:

* Više od dva mjeseca čeka rješenje o boravku, bez informacija.

* U policiji nailazi na nerazumijevanje jer službenici ne znaju postupak.

* Nema službenog sustava za praćenje statusa zahtjeva.

* Prilikom traženja posla, poslodavci nisu upoznati da potomcima Hrvata nije potrebna radna dozvola.

* Nakon godine dana boravka i dalje ju pitaju: „Zašto želiš živjeti u Hrvatskoj?“

To su porazni primjeri, ali i poziv na djelovanje.

POTREBAN JE SUSTAV, NE DOBROVOLJSTVO

Rješenje nije u još više improvizacije, već u stvaranju funkcionalnog sustava. Predlaže se:

* Uspostava posebnog ureda za potomke iseljenika.

* Uvođenje digitalnog sustava za praćenje statusa zahtjeva.

* Edukacija poslodavaca i službenika o pravima potomaka Hrvata.

* Uvođenje poticaja za tvrtke koje zapošljavaju povratnike.

Bez jasne državne strategije, Hrvatska riskira postati samo socijalna država, bez razvojne vizije i stvarne integracije dijaspore.

DOBRO JE UČITI IZ POVIJESTI HRVATSKE DIJASPORE ZA KVALITETNIJU BUDUĆNOST

Podsjetimo se kako su to činili naši prvi iseljenici – gastarbajteri 1960-ih godina.

Tada nije bilo konferencija, poticaja ni udruga. Iseljeništvo se oslanjalo na ljude dobre volje, pojedince i obitelji, uz pomoć institucija poput njemačkog Caritasa.

I sam sam bio dio te priče – imao sam do 50 diploma i potvrda raznih struka, spremnih za pomoć radnicima koji su dolazili u Njemačku. Dobrovoljno i bez naknade pomagali smo im pronaći posao, stan, obaviti papirologiju. Solidarnost i međusobna potpora bile su temelj tadašnjeg uspjeha.

Tvrtke poput Mercedesa su prepoznale tu vrijednost – pripremale su barake i stanove za te obitelji. Sustav je funkcionirao jer su ga ljudi činili funkcionalnim.

Danas imamo više resursa, više znanja i više alata – ali nedostaje političke volje i administrativne efikasnosti.

ZAKLJUČAK: TKO ĆE SE ZAISTA ZAUZETI ZA HRVATSKU?

Vrijeme je da se udruge kao Marshall plan za Hrvatsku i suradne organizacije, uz iseljeničku pamet, uključe ne samo u društveni, već i u gospodarski preporod zemlje.

Jer povratak nije samo broj. Povratak je politika, ekonomija, identitet i budućnost.

Ako vam se sviđa naš trud i rad,-linkajte i promičite nas sad!

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu

Udruga Za Povratak Hrvata U Hrvatsku