Direkt zum Hauptbereich

U ORGANIZACIJI HRVATSKE MATICE ISELJENIKA:JEZIK, KULTURA I FOLKLOR KAO MOST SA DIJASPOROM!

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika:jezik,kultura i folklore kao most sa dijasporom!

Tekst:Josip Josef Mayer

Svake godine, u vrijeme ljetnih praznika – otprilike od kraja lipnja do početka kolovoza – u Novom Vinodolskom, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, održava se Mala škola hrvatskoga jezika i kulture.

Ova jedinstvena ljetna škola, koja se neprekidno provodi od 1993. godine, do sada je okupila gotovo 1800 djece hrvatskog podrijetla iz više od 40 zemalja svijeta. Cilj škole je približiti hrvatski jezik, povijest, kulturu i tradiciju djeci i mladima iz dijaspore, stvarajući most prema njihovim korijenima.

U zimskim mjesecima, Hrvatska matica iseljenika u Crikvenici organizira i Zimsku školu hrvatskog folklora. Ta tradicionalna manifestacija okuplja brojne zaljubljenike u hrvatsku narodnu umjetnost, među kojima i 114 sudionika iz deset zemalja: Australije, Austrije, Danske, BiH, Izraela, Kanade, Mađarske, Njemačke, Slovenije i Srbije (Vojvodine).

Pod vodstvom Ivana Ivančana, zimski program uključuje etnološku građu s jadranskog područja, a sudionici su raspoređeni u tri radne skupine: plesači, tamburaši i svirači tradicijskih glazbala. Predavanja vode vrhunski hrvatski etnolozi, etnokoreografi i etnomuzikolozi, koji prenose znanja o plesovima i glazbi iz brojnih krajeva Dalmacije, otoka i primorja.


S ponosom najavljujemo i Ljetnu školu folklora, koja će se održati od 4. do 13. kolovoza 2025. godine u Zadru. Ovogodišnji program posvećen je folkloru alpskog i panonskog područja, uključujući regije kao što su Zagorje, Karlovačko Pokuplje, Jaskansko prigorje, Istra, Gradišćanski Hrvati, Međimurje i Podravina.

Polaznici će moći birati između tri programska smjera:

* Ples (voditelj: prof. Andrija Ivančan),

* Tambure (voditelj: Tibor Bün, uz gosta predavača Sinišu Leopolda),

* Tradicijska glazbala (voditelj: Vjekoslav Martinić).

Ove škole nisu samo obrazovni programi – one su susreti, prijateljstva, povratak korijenima i čuvari hrvatskog identiteta izvan domovine.

Zato, kada govorimo o povezivanju Novog Vinodolskog, Crikvenice i općine Vinodolske kroz kulturu i dijasporu, valja razmisliti i o jednom širem dobrovoljnom projektu: zajedničkoj manifestaciji u suradnji i organiziranju skupnog mješanog  programa s domaćim i dijasporskim udrugom uz udrugu Marshall plan za Hrvatsku i hrvatskom dijasporom, s ciljem stvaranja konkretne koristi za zajednicu.

Jedan od prijedloga je da se dio prihoda od organizacije manifestacija usmjeri u financijsku pomoć mladima iz dijaspore s dalekih kontinenata, kako bi im se omogućio dolazak i sudjelovanje u ovim školama i programima. Takva inicijativa ne bi bila samo simbolična, već bi bila snažan i konkretan korak prema povratku, povezivanju i zajedničkoj budućnosti.

Ako vam se sviđa naš trud i rad linkajte nas sad!

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...