TRUMPOVA CARINA 25% NA EUROPSKE AUTOMOBILE!

 Trumpova carina 25%na europske automobile!

Tekst:Josip Josef Mayer

Donald Trump, sada već tradicionalno, ponovo prijeti Europi uvođenjem carine od 25% na uvoz automobila. Ako se ovo ostvari, to će biti snažan udarac europskoj auto-industriji, osobito njemačkim proizvođačima koji izvoze velike količine vozila na američko tržište.

Ali iza ove prijetnje krije se i šira ekonomska strategija. Naime, umjesto da samo skuplje prodaju svoje automobile Amerikancima, europske kompanije bi se mogle odlučiti na preseljenje proizvodnje u SAD kako bi izbjegle carinu. To bi značilo nova radna mjesta u Americi i jačanje njihove industrijske baze – što je upravo ono što Trump želi.

Što preostaje Europi?

1.   Povećati unutarnju potražnju – Europa mora raditi na jačanju svog unutarnjeg tržišta kako bi smanjila ovisnost o izvozu u SAD. To uključuje porezna rasterećenja, poticaje za kupnju električnih vozila i bolju infrastrukturu za nove tehnologije.

2.   Okrenuti se drugim tržištima – Kinesko i indijsko tržište sve su važniji igrači u globalnoj ekonomiji. Europske kompanije bi mogle pojačati suradnju s ovim državama i tražiti nove strateške partnere.

3.   Smanjiti birokraciju i olakšati poslovanje – EU se često guši u vlastitim regulativama koje usporavaju industrijski rast. Ako želi zadržati svoju proizvodnju, morat će prilagoditi zakonodavni okvir kako bi kompanije imale veću fleksibilnost.

4.   Razviti europsku industrijsku politiku – Dok Amerika privlači investicije agresivnim subvencijama i carinama, Europa nema jasnu strategiju zaštite svoje proizvodnje. Potrebno je jačati zajedničke fondove i projekte za razvoj auto-industrije unutar EU.

Trumpova carina nije samo ekonomski, već i geopolitički potez. Ona testira sposobnost Europe da se nosi s izazovima globalne trgovine. Ako EU ne pronađe odgovor, mogao bi uslijediti egzodus industrije – ne samo automobilske, već i drugih sektora.

Što mislite, može li Europa preživjeti ovaj udarac ili je na putu deindustrijalizacije?

TRUMPOV TRGOVINSKI RAT – UDAR NA EUROPSKU INDUSTRIJU I GLOBALNU TRGOVINU

Donald Trump, poznat po agresivnoj trgovinskoj politici, najavljuje novi val carina – ne samo na europske automobile (25%), već i na ostatak izvozne robe iz cijelog svijeta. Ovisno o zemljama i njihovom odgovoru na američke poteze, carine bi mogle doseći 35%, a za one koji su uzvratili sličnim mjerama, čak i preko 45%!

Ovo je otvoreni ekonomski rat, gdje Amerika pokušava natjerati globalne kompanije da se presele na njen teritorij kako bi izbjegle visoke carinske namete. No, kakve će biti posljedice?

Što ovo znači za Europu i svijet?

1.   Europski izvoz u problemima – Europa je jedan od najvećih svjetskih izvoznika, a povećane carine na američkom tržištu mogle bi pogoditi ne samo automobilsku industriju, već i farmaceutsku, prehrambenu, modnu i tehnološku industriju.

2.   Lančana reakcija globalne trgovine – Ako EU, Kina i druge države uzvrate protumjerama, svijet bi mogao ući u ozbiljan trgovinski rat. To bi značilo veće cijene proizvoda, pad proizvodnje i rast nezaposlenosti.

3.   Preusmjeravanje trgovinskih tokova – Europske i azijske kompanije mogle bi se okrenuti novim tržištima, poput Južne Amerike, Afrike ili međusobne suradnje unutar Azije i Europe. No, to nije brzo rješenje – Američko tržište je preveliko da bi ga se lako nadomjestilo.

4.   Pritisak na EU da odgovori – Hoće li Bruxelles popustiti i pokušati postići trgovinski sporazum s Washingtonom ili će krenuti s protumjerama? Odluka nije laka – previše tvrda politika mogla bi dodatno pogoršati situaciju, dok bi popuštanje značilo slabost pred američkim pritiskom.

5.   Prisilna relokacija industrije – Povećane carine prisilile bi mnoge europske i azijske kompanije da presele proizvodnju u SAD kako bi izbjegle namete. To znači gubitak radnih mjesta i industrijske baze u matičnim zemljama.

Je li svijet na rubu novog ekonomskog poretka?

Ovo nije prvi put da Trump koristi carine kao političko oružje, ali ovoga puta igra se na širokoj fronti. Europa, Kina i druge velike ekonomije moraju brzo pronaći strategiju – ili će se suočiti s padom izvoza, industrijskom krizom i potencijalnim recesijskim udarom.

Zato udružimo se u udrugu Marschall plan uz dijasporu i za Europu čim prije tim bolje pitanje je vrlo izazovno radi se o daljnjim ljudskim životoma nas i naših mladih idućih naraštaja.

Hoće li EU i ostale države popustiti ili će se suprotstaviti? Može li Europa opstati u ovom novom ekonomskom poretku? Podijelite svoje mišljenje!

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu