Dvorac Janka Draškovića: Propust ili prilika za obnovu?

Tekst:Josip Josef Mayer

Dvorac Janka Draškovića u Rečici kraj Karlovca odavno je tema razgovora, a toliko se o njemu pisalo da bi i ptice na grani mogle zapjevati istu priču – nešto tu ne štima!

Do 2012. godine dvorac je bio u vlasništvu Grada Karlovca. Plan je bio privesti ga svrsi kroz privatnu investiciju, no jedini ponuđač na natječaju bila je gospođa Vlasta Linarić Babić. Od tada do danas, umjesto obnove, svjedočimo sustavnom propadanju – dvorac je postao ruševina.

Od prodaje do propasti

Prodaju dvorca odobrio je tadašnji gradonačelnik Karlovca, kasnije i župan, Damir Jelić. No umjesto obnove, dvorac je prepušten zubu vremena. Je li proces javne prodaje proveden transparentno? Ako je natječaj bio ispravno raspisan, zašto nije bilo više zainteresiranih, uključujući i hrvatsku dijasporu, koja sve češće pokazuje interes za ulaganje u hrvatske kulturne i gospodarske projekte?

Danas, uz modernu tehnologiju i inicijative poput udruge Marshall plan za Hrvatsku, koja koristi umjetnu inteligenciju (AI) za analitiku i povezivanje dijaspore s domovinom, ovakvi projekti mogli bi dobiti novu priliku. No, netko mora preuzeti inicijativu.

Rečica: Primjer zajedništva i potencijala

Rečica je mnogo više od mjesta s bogatom poviješću – to je živo društveno i kulturno središte. Tu djeluju:

* Kulturno-umjetničko društvo Rečica

* Nogometni klub Mladost

* Vatrogasna društva Dolnja Rečica, Rečica Kolodvor i Rečica-Matica

* Lovačko društvo Rečica

* Župa sv. Ivana Krstitelja

Mještani Rečice nisu pasivni promatrači – upravo su oni, kroz udrugu ZUK Rečica, osmislili i izgradili Žitnu lađu Zora, koja sada plovi Kupom od pristaništa Brođana. Da im je netko ponudio dvorac Janka Draškovića za obnovu, zasigurno bi ga pretvorili u kulturno središte s priredbama i plesnjacima.

Vrijeme je za akciju

Budući da je posljednju riječ u cijelom procesu imalo Ministarstvo kulture, postavlja se pitanje – hoće li se nešto poduzeti ili će dvorac u potpunosti nestati?

Rješenja postoje:

* Hitno sanirati preostale dijelove dvorca kako bi se spriječilo daljnje urušavanje

* Urediti okoliš i park te postaviti spomenik Janku Draškoviću

* Otvoriti prostor za turističke i kulturne manifestacije

Ako jedna zajednica poput Rečice može osmisliti i pokrenuti projekt poput Žitne lađe Zora, onda može i obnoviti dvorac – samo ako joj se pruži prilika.

Ovo nije samo priča o jednoj ruševini. Ovo je priča o propustu, ali i o potencijalu. Vrijeme je da se odlučimo – hoćemo li gledati kako dvorac nestaje ili ćemo ga spasiti?

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

GRADONAČELNICA CRIKVENICE IVONA MATOŠIĆ GAŠPAROVIĆ-KREATIVNA SNAGA ZA BUDUĆNOST REGIJE!

Gradonačelnica Crikvenice Ivona Matošić Gašparović-kreativna snaga za budućnost regije! Tekst:Josip Josef Mayer Gradonačelnicu Crikvenice Ivonu Matošić Gašparović doživljavam kao izrazito kreativnu, razgovornu i otvorenu osobu. Osobno nikada ne ocjenjujem ljude, pa ni političare, prema izgledu, stranačkoj pripadnosti ili vjerskom uvjerenju. Za mene su presudni znanje, rad, zalaganje, ljudska toplina i ljubav prema vlastitom gradu – ali i spremnost na suradnju sa susjednim gradovima. Takav način razmišljanja i djelovanja, uvjeren sam, vodi ka napretku – ne samo lokalnom, nego i nacionalnom. Naravno, nisu svi ljudi jednaki, niti svi gradonačelnici jednako poticajni, ali mnogi mladi vođe danas u Hrvatskoj unose svježinu, energiju i volju za promjenama. Na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske živi i djeluje niz iznimno kreativnih ljudi – kako pojedinaca, tako i udruga i društava. Među njima želim istaknuti mladog gradonačelnika Novog Vinodolskog Tomis...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor: Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

Josip Josef Mayer

Dieses Blog durchsuchen