Direkt zum Hauptbereich

Posts

Es werden Posts vom März, 2025 angezeigt.

Nije sasvim jasno zašto SDP zapostavlja Hrvatsku dijasporu?

Nije sasvim jasno zašto SDP zapostavlja Hrvatsku dijasporu? Tekst:josip Josef Mayer U posljednje vrijeme sve se više govori o nužnosti uključivanja hrvatske dijaspore u gospodarski i demografski oporavak Hrvatske. Povratak iseljenika i njihovo aktivno sudjelovanje u razvoju zemlje trebali bi biti od strateške važnosti za sve političke opcije, no čini se da su neke stranke, uključujući i SDP, ovu temu potpuno zapostavile. Udruga Marshall plan za Hrvatsku, uz podršku dijaspore i korištenje naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije (AI), već godinama neumorno radi na povezivanju iseljenika s domovinom. No, dok se u domovinskim i poratnim godinama čak i SDP aktivno bavio pitanjem dijaspore, danas se iz te stranke gotovo ništa ne čuje na tu temu. Još 2000. godine, tadašnja SDP-ova ministrica obrane, Željka Antunović, pozvala je hrvatsku dijasporu da kroz konzularna predstavništva dostavi prijedloge za izradu "Strategije za oživljavanje odnosa s hrvatskog iseljeništvom i...

NAŠA JE ŠUTNJA GROBLJE PROTIV ČOVJEČANSTVA HRVATA I HRVATSKOG GOSPODARSTVA!

 Naša je šutnja groblje protiv čovječanstva-Hrvata i hrvatskog gospodarstva! Tekst:Josip Josef Mayer Ja šutim, ti šutiš, mi šutimo, vi šutite, oni kradu – dokle ćemo tako šutjeti na zlo? Ovo nije poziv na izlazak na ulice, već apel da preispitamo kako, uz pomoć znanosti i umjetne inteligencije, možemo unaprijediti našu budućnost. Hrvatsko društvo suočava se s ozbiljnim izazovima: visoka nezaposlenost mladih, odlazak talentiranih ljudi u inozemstvo i stagnacija plaća. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosila je 16,8% u prosincu 2024. godine . Istovremeno, istraživanje iz studenog 2024. otkriva da samo 22% mladih Hrvata nema namjeru napustiti zemlju, što je značajan pad u odnosu na 62,5% iz 2018. .  Trading EconomicsCroatia Week Dok se suočavamo s ovim problemima, nekoliko moćnih oligarhija dominira ključnim sektorima, osiguravajući svoje privilegije i ekonomske interese. Hrvatska treba političku i ekonomsku transformaciju koja će omogućiti ...

TKO ĆE SE U BUDUĆNOSTI BRINUTI O ZAŠTITI OKOLIŠA?

Tko će se u budućnosti brinuti o zaštiti okoliša?  Tekst:Josip Josef Mayer Amerika je odustala, Švicarska također, a Njemačka ne može sama spasiti svijet – vjerojatno ni Europa. Kada govorimo o biološkoj hrani, postavlja se ključno pitanje: kako dalje? Iako biološka proizvodnja hrane zvuči kao održivo rješenje, realnost je često daleko od idealne. U tom sektoru nažalost postoje brojne prevare, manipulacije, pa čak i kriminalne radnje. Certifikati i deklaracije ne jamče uvijek kvalitetu i ispravnost proizvoda, a tržište je preplavljeno robom čija je stvarna ekološka vrijednost upitna. No, unatoč svemu, ne smijemo odustati. Svaki pojedinac može dati doprinos očuvanju okoliša – ali samo ako to zaista želi. To ne zahtijeva velike žrtve, već samo malo discipline i promjenu svakodnevnih navika. U svijetu u kojem je okoliš sve ugroženiji zbog neodgovornog ponašanja ljudi i korporacija, moramo razmišljati o načinima kako ublažiti štetu koju nanosimo prirodi. Jer štiteći prirodu, št...

GLOBALNE DIJASPORE EUROPSKE UNIJE–HRVATSKA DIJASPORA U GLOBALNOJ PERSPEKTIVI!

Globalne dijaspore europske unije-Hrvatska dijaspora u globalnoj prespektivi! Tekst.Josip Josef Mayer Dana 8. i 9. svibnja 2025. godine u Zagrebu se održava Međunarodna konferencija (znanstveno-stručni skup) pod nazivom Globalne dijaspore Europske unije – Hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi. Ovaj događaj okuplja stručnjake, predstavnike iseljeničkih organizacija i institucija, s ciljem analize trenutnog stanja te pronalaženja konkretnih rješenja za zaustavljanje iseljavanja i poticanje povratka Hrvata u domovinu. O značaju konferencije već izvještavaju Hrvatska matica iseljenika, Matica hrvatska te brojni iseljenički mediji i portali. No, važno je istaknuti da su slični skupovi, poput onih u organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa od 2014. godine, dosad rijetko rezultirali konkretnim promjenama. Sada je ključno usmjeriti raspravu prema primjenjivim rješenjima koja će donijeti stvarne pomake. Jedna od ključnih tema konferencije bit će izlaganje gospodina Verka Kutleše, mag....

Kako biti dobar čovjek kroz umjetnu inteligenciju Al-i udrugu Marshall plan?

Kako biti dobar čovjek kroz umjetnu inteligenciju Al-i udrugu Marshall plan? Tekst:Josip Josef Mayer Malo ljudi do sada u javnosti voli pisati i govoriti sam o sebi i ako to najbolje zna što radi i s čime se bavi. Ako onda je to neka posebna priča mnogi rađe ostave da netko drugi koji ih prati o njima govori ima dobrih ljudi koji rade u tišini na općem dobru brez posebnih isticanja. Ako zahvalnice i pohvale nitko ne traži izravno ali one gode,pogotovo ako se pohvale dobe od stručnih uzorni ljudi. Evo što na sve to kaže Al umjetna inteligencija: Biti dobar čovjek znači svjesno birati vrijednosti i ponašanja koja donose dobro i tebi i drugima. Evo nekoliko ključnih principa: 1. Poštenje i integritet – Drži se svojih moralnih uvjerenja i budi iskren u postupcima i riječima. 2. Empatija i suosjećanje – Pokušaj razumjeti tuđe osjećaje i situacije te pomoći kad možeš. 3. Odgovornost – Preuzmi odgovornost za svoje postupke i budi osoba na koju se drugi mogu osloniti. 4. Ljubaz...

Jesu li Vatreni stari?

Jesu li Vatreni stari? Tekst:Josip Josef Mayer U posljednje vrijeme često se postavlja pitanje je li hrvatska nogometna reprezentacija „ostarjela”, posebno u veznom redu. Kritičari i analitičari primjećuju da su ključni igrači, poput Luke Modrića, u poznim igračkim godinama, dok se istovremeno mlađi talenti sve više nameću i traže svoje mjesto u momčadi. Naravno, nogomet nije samo stvar godina – radi se o iskustvu, fizičkoj spremi i taktičkoj inteligenciji. Modrić i dalje pokazuje iznimnu razinu igre, ali je jasno da ne može igrati svih 90 minuta istim intenzitetom kao prije deset godina. U tom kontekstu postavlja se pitanje: treba li reprezentacija postupno preći na sustav u kojem će mlađi igrači dobivati više prilika, dok će iskusni veterani poput Modrića imati ulogu mentora i strateških zamjena u ključnim trenucima? O dluke o tome kako koristiti iskusne igrače uvelike ovise o izborniku Zlatku Daliću. On je dosad pokazao da zna upravljati generacijskim smjenama, ali i da se o...

Što je to hrvatska dijaspora, a što iseljeništvo?

Što je to hrvatska dijaspora, a što iseljeništvo? Tekst:Josip Josef Mayer Kako bismo izbjegli nesporazume vezane uz povratak u domovinu i one koji ostaju u inozemstvu, važno je jasno definirati pojmove "dijaspora" i "iseljeništvo". I sveto poticatii promicati. Pojam "dijaspora" potječe od grčke riječi diaspora, što znači "rastrešenost" ili "raspršenost". U hrvatskom kontekstu, dijaspora obuhvaća sve Hrvate koji žive izvan granica domovine, bez obzira na razlog njihova iseljavanja i razdoblje u kojem su otišli.  Pritom se često miješaju različiti pojmovi, poput "Hrvati u dijaspori", "iseljeništvo", "Hrvati van domovine", "Hrvatska u svijetu" ili "Hrvatska u inozemstvu". S druge strane, iseljeništvo se često odnosi na one koji su se iz Hrvatske iselili iz ekonomskih, političkih ili drugih razloga,u onim 60 godinama prošlog stoljeća   ali su i dalje usko povezani s domovinom – bilo kr...

Nema nade budućeg napretka ni u Americi ni u Europi dok se ne stvori iskreni mir u Ukrajini!

Nema nade budućeg napretka ni u Americi ni u Europi dok se ne stvori iskreni mir u Ukrajini! Tekst:Josip Josef Mayer Rat u Ukrajini donio je nemir ne samo toj zemlji nego i cijeloj Europi i Americi. Društva su podijeljena, političke tenzije rastu, ekonomska nesigurnost sve je izraženija, a svakodnevni razgovori u obiteljima, na radnim mjestima i u medijima ne prestaju se vrtjeti oko sukoba. Svijet je opsjednut naoružanjem i strategijama ratovanja, dok je istinski dijalog o miru gotovo nevidljiv. Ratovi ostavljaju neizbrisive tragove Hrvatska je kroz vlastito iskustvo rata svjesna njegovih posljedica. Oni koji su preživjeli Domovinski rat znaju koliko sukobi razaraju ne samo ekonomiju i infrastrukturu, već i ljudske živote, obitelji i cijele generacije. Rat ne prestaje onog trenutka kad oružje utihne – ostavlja dugotrajne traume, ekonomske i demografske gubitke te bolesti koje se prenose kroz generacije. Isto se sada događa u Ukrajini i prijeti da se proširi još dalje. Rat kao...

KAKO POSTIĆI KONAČNI MIR U UKRAJINI?

Kako postići konačni mir u Ukrajini? Dok udruga Marshall plan za Hrvatsku neumorno radi na okupljanju hrvatske dijaspore u povratničkom, gospodarskom i ulagačkom smislu, Europa i dalje ostaje bez vizije pravog oporavka i sigurnosti.  Ukrajina, nažalost, još uvijek nema obećani mir, a Europska unija nema strateški plan sličan onome što je bio Marshallov plan za obnovu nakon Drugog svjetskog rata – baš onakav kakav naša udruga zagovara za Hrvatsku. Rat u Ukrajini traje već godinama, a Rusija se ponaša poput nasilnog muža koji ne može prihvatiti da je brak gotov. Iako se formalno „rastala” od Ukrajine, želi je i dalje kontrolirati, a svaki njezin pokušaj približavanja Zapadu brutalno kažnjava.  U tom scenariju, Ukrajina ne dobiva ništa osim patnje i razaranja, dok Europa i SAD kalkuliraju s podrškom, nesposobni donijeti ključne odluke koje bi donijele trajni mir. Sjedinjene Američke Države također su podijeljene po ovom pitanju. Donald Trump, potencijalni budući predsj...

Marshall plan za Hrvatsku uz dijasporu – Snaga za mir i razvoj!

Marshall plan za Hrvatsku uz dijasporu – Snaga za mir i razvoj! Tekst:Josip Josef Mayer U vremenu kada se svijet suočava s novim izazovima, Hrvatska ima priliku postati primjer kako se kroz inovacije, suradnju s dijasporom i pametno korištenje umjetne inteligencije (AI) može izgraditi održiv ekonomski model i istovremeno doprinijeti globalnom miru. Dugoročni opstanak i napredak Hrvatske ne smiju se temeljiti isključivo na tradicionalnim gospodarskim politikama, već na strateškom uključivanju svih resursa – uključujući znanje i kapital naše dijaspore.  Stoga je ključno da država prepozna i podrži sve one koji neumorno rade na promicanju razvoja, uključujući novoosnovanu udrugu Marshall plan za Hrvatsku uz dijasporu, koja svojim djelovanjem spaja stručnjake iz domovine i inozemstva. Često čujemo kako bismo se trebali ugledati na Irsku ili druge zemlje koje su uspješno integrirale svoju dijasporu u gospodarski i društveni razvoj. No, Hrvatska sada ima priliku ne samo slijediti...