Direkt zum Hauptbereich

Pitanje je samo vremena i vremenskih mogućnosti -kada će se Vladin savjetnik RH Zdenko Štriga sastati s Papom Franjom?

Tekst:Josip Josef Mayer

Pitanje je samo vremena i vremenskih mogućnosti -kada će se Vladin savjetnik RH Zdenko Štriga sastati s Papom Franjom?

Dosada su Papu Franju posjetili mnogi politički državnici, uključujući aktualnog premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. 

No, dok su takvi posjeti često protokolarne prirode, potencijalni susret gospodina Zdenka Štrige kao predstavnika Udruge Marshall plan za Hrvatsku i dijasporu imao bi dublje značenje. 

Ovaj susret ne bi bio samo politički, već bi nosio snažnu duhovnu i nacionalnu poruku – o potrebi za zajedništvom, obnovom domovine i dugoročnim planom za očuvanje hrvatskog identiteta u svijetu.

Marshall plan – dugoročna vizija opstanka Hrvatske i njezine dijaspore

Udruga Marshall plan nije samo jedna u nizu udruga koje okupljaju iseljenike. Ona je koncipirana kao strateški projektkoji odgovara na političke, ekonomske i društvene izazove s kojima se Hrvatska suočava.

Dok se mnoga iseljenička udruženja fokusiraju na očuvanje tradicije i međusobno povezivanje, Marshall plan ide korak dalje – zagovara održiv povratak iseljenika kroz konkretne gospodarske i društvene projekte. Time ne samo da potiče povratak, nego i osigurava bolje uvjete za ostanak onih koji još uvijek razmišljaju o napuštanju Hrvatske.

Povijesni kontekst – Hrvati u dijaspori kroz stoljeća


Hrvatska dijaspora nije nova pojava. Još od vremena Austro-Ugarske, Hrvati su napuštali domovinu u potrazi za boljim životom. Najveći valovi iseljavanja dogodili su se:

* krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada su mnogi Hrvati otišli u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju i Južnu Ameriku;

* nakon Drugog svjetskog rata, kada su politički emigranti i izbjeglice bježali od komunističkog režima;

* 1990-ih godina, zbog Domovinskog rata i gospodarske nesigurnosti;

* nakon ulaska Hrvatske u EU (2013.), kada je došlo do novog vala odlaska, posebno mladih i visoko obrazovanih ljudi.

U svakom od ovih razdoblja, dijaspora je igrala ključnu ulogu u pomoći domovini – od financijske potpore i humanitarne pomoći do političkog lobiranja i ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Međutim, nikada nije postojala jasno definirana i organizirana strategija povratka i reintegracije iseljenika. Upravo tu ulogu sada preuzima Marshall plan.

Zašto je susret s Papom važan?

Hrvatski narod je kroz povijest bio duboko vezan uz Katoličku crkvu, koja je igrala ključnu ulogu u očuvanju identiteta, osobito u iseljeništvu. Hrvatske katoličke misije diljem svijeta nisu samo mjesta molitve, već su postale kulturni i obrazovni centri koji su pomogli generacijama Hrvata da ne zaborave svoj jezik, običaje i nacionalnu pripadnost.

Upravo zato je susret između Svetog Oca i predstavnika Marshall plana prirodan i logičan korak. Crkva i Marshall plan dijele zajedničke vrijednosti: brigu za zajednicu, moralnu odgovornost, povezivanje Hrvata u domovini i svijetu te rad na dobrobiti budućih naraštaja.

Izazovi i prepreke – što može usporiti ovu misiju?

Naravno, svaka velika inicijativa suočava se s preprekama. Među najvećim izazovima su:

1. Politička podjela i nesloga – Hrvatska politika često ne prepoznaje dugoročne projekte, a političari su skloniji kratkoročnim rješenjima koja donose brzu popularnost.

2. Nedovoljna podrška institucija – Iako postoje iseljeničke strategije, one često ostaju samo na papiru, bez konkretne provedbe.

3. Skepticizam dijaspore – Mnogi iseljenici su kroz godine izgubili povjerenje u domovinske institucije, jer su se često suočavali s birokratskim preprekama i neiskrenim obećanjima.

4. Ekonomski faktori – Povratak iseljenika nije samo emotivna odluka, već zahtijeva stabilnu ekonomsku situaciju, radna mjesta i uvjete koji omogućuju dostojanstven život.


Ipak, bez obzira na ove izazove, Marshall plan ne odustaje. Upravo zato je važno da ova inicijativa bude prepoznata na svim razinama – od Vlade RH i hrvatske dijaspore do najviše moralne i duhovne instance – Vatikana i Pape Franje.

Zaključak – pitanje opstanka, a ne politike

Hrvatska nije velika država, niti brojčano snažan narod. Jedini način da osiguramo svoju budućnost je kroz zajedništvo, konkretne strategije i odgovorne odluke. Marshall plan predstavlja upravo to – viziju dugoročnog opstanka Hrvatske i njezine dijaspore.

Zato s velikim zanimanjem očekujemo nastavak ove misije i njezinu realizaciju na najvišoj razini. Ako je pitanje samo vremena kada će se Zdenko Štriga sastati s Papom, tada je i pitanje vremena kada će se hrvatski narod napokon ujediniti u jednom velikom cilju – očuvanju svoje budućnosti.

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

GRADONAČELNICA CRIKVENICE IVONA MATOŠIĆ GAŠPAROVIĆ-KREATIVNA SNAGA ZA BUDUĆNOST REGIJE!

Gradonačelnica Crikvenice Ivona Matošić Gašparović-kreativna snaga za budućnost regije! Tekst:Josip Josef Mayer Gradonačelnicu Crikvenice Ivonu Matošić Gašparović doživljavam kao izrazito kreativnu, razgovornu i otvorenu osobu. Osobno nikada ne ocjenjujem ljude, pa ni političare, prema izgledu, stranačkoj pripadnosti ili vjerskom uvjerenju.  Za mene su presudni znanje, rad, zalaganje, ljudska toplina i ljubav prema vlastitom gradu – ali i spremnost na suradnju sa susjednim gradovima. Takav način razmišljanja i djelovanja, uvjeren sam, vodi ka napretku – ne samo lokalnom, nego i nacionalnom. Naravno, nisu svi ljudi jednaki, niti svi gradonačelnici jednako poticajni, ali mnogi mladi vođe danas u Hrvatskoj unose svježinu, energiju i volju za promjenama. Na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske živi i djeluje niz iznimno kreativnih ljudi – kako pojedinaca, tako i udruga i društava.  Među njima želim istaknuti mladog gradonačelnika Novog Vinodolskog Tomis...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...