ZAKORAČIMO SVI ZAJEDNO U 2025 SVETU GODINU- UZ JEDNAKE TRETMANE I POTICAJNE GOSPODARSKE MJERE U POVRATKU ISELJENIKA!

Zakoračimo svi zajedno u 2025 Svetu godinu- uz jednake tretmane i poticajne gospodarske mjerte u povratku iseljenika!

Tekst:Josip Josef Mayer

Kako bi Hrvatska postala privlačnija destinacija za povratak svojih iseljenika, nužno je uvesti gospodarske mjere koje će omogućiti jednak tretman za domaće stanovništvo i iseljenike. Takve mjere trebale bi stvoriti uravnoteženo i poticajno ozračje za sve početnike koji žele započeti vlastiti posao ili se integrirati u društvo.

Jedan od prijedloga je uvođenje pozdravnog novca za povratnike u iznosu od 100 eura po osobi, kao simboličan znak dobrodošlice i potpora u početnim koracima. Obitelji koje se vraćaju s djecom trebale bi imati pravo na dodatnu jednokratnu pomoć te na zakonski regulirani dječji doplatak, čime bi se dodatno olakšao njihov povratak i prilagodba.

Posebna pažnja trebala bi se posvetiti smanjenju birokratskih prepreka. Svi potrebni dokumenti i dozvole trebali bi se rješavati brzo i učinkovito putem digitalnih platformi, uz mogućnost korištenja terminala u općinskim uredima. Takva digitalizacija administrativnih procesa omogućila bi povratnicima da se bez dugotrajnog čekanja posvete prilagodbi i razvoju svojih projekata. Uz to, korisno bi bilo angažirati stručnjake iz redova iseljenika koji bi mogli savjetovati povratnike, razumjeti njihove potrebe i pomoći u rješavanju specifičnih izazova.

Ove mjere trebale bi biti početna faza, dok inicijative poput Udruge Marshall plan za Hrvatsku i dijasporu, koju predvodi gospodin Zdenko Štriga, ne postignu svoj puni potencijal. Dugoročni cilj je uspostavljanje znanstvenih centara i tzv. pametnih kuća u županijama, povezanih s vodećim međunarodnim centrima, poput Frankfurta. Takvi centri mogli bi postati mjesta inovacija, razvoja i podrške povratnicima te omogućiti bolju integraciju Hrvatske u globalne gospodarske tokove.

Ovo nije samo vizija, već i prilika za stvaranje zajedničke budućnosti u kojoj se iseljenici i domaći stanovnici međusobno nadopunjuju, gradeći stabilniju i uspješniju Hrvatsku.

To bi bilo nešto slično trenutkom pada Berlinskog zida 1989. godine. Tada je Europa svjedočila jedinstvenom trenutku solidarnosti, kada su ljudi s obje strane zida zajednički radili na premošćivanju razlika, rušenju birokratskih prepreka i stvaranju temelja za novu, modernu demokraciju.

Slična atmosfera mogla bi se stvoriti i u Hrvatskoj, uz pomoć iseljenika, domaćih stručnjaka, mlađih generacija i umirovljenika. Svatko bi mogao doprinijeti izgradnji sustava koji olakšava povratak, prilagodbu i gospodarski napredak. Digitalne platforme, kombinirane s iskustvom starijih generacija i energijom mladih, mogle bi postati temelj za ovu tranziciju.

Kao što su se nakon pada Berlinskog zida ljudi ujedinili kako bi podržali jedni druge, i Hrvatska bi mogla slijediti taj primjer, stvarajući sustav koji briše podjele između domaćih i povratnika. Ključ je u zajedničkom naporu i međusobnom razumijevanju – uz dodatnu podršku platformi poput one koju predlaže Udruga Marshall plan, Hrvatska ima priliku stvoriti povijesni trenutak preokreta, nalik onome iz 1989. godine.

Dodavanje povijesne dimenzije ovoj inicijativi daje joj dodatnu snagu i simboliku, podsjećajući nas da se uz zajedništvo i viziju mogu postići velike promjene.

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu