Modernom tehnologijom-do gospodarske i turističke kvalitetnije budućnosti!
Tekst.Josip
Josef Mayer.
Dosadašnja analiza otvara važnu temu – potrebu za kritičnijim razmišljanjem i promjenama u gospodarskoj politici Hrvatske. Oslanjanje na turizam, iako je izuzetno važno za hrvatsko gospodarstvo, nosi sa sobom određene rizike i ograničenja.
Problem
jednostranosti gospodarstva:
Turizam,
kao dominantna gospodarska grana, donosi značajne prihode, ali je sezonski i
ovisi o vanjskim faktorima poput političke stabilnosti, globalnih ekonomskih
kretanja i klimatskih promjena. Nadalje:
* Niska
dodana vrijednost: Veliki dio radnih mjesta u turizmu zahtijeva nisku
kvalifikaciju i nudi niske plaće.
*
Ograničene mogućnosti za visokoobrazovane: Fakultetski obrazovani kadrovi teško
pronalaze prostor za napredak u ovoj grani.
*
Zanemarivanje drugih sektora: Preveliki fokus na turizam umanjuje razvoj
industrije, poljoprivrede, tehnologije i drugih sektora s višom dodanom
vrijednošću.
Potreba za promjenama:Da bismo izbjegli stagnaciju i razvili održivo gospodarstvo, potrebno je:
1.
Diversifikacija gospodarstva: Razvijati IT sektor, zelenu energiju, proizvodnju
s visokom dodanom vrijednošću i poljoprivredu.
2. Ulaganje
u obrazovanje: Potrebno je prilagoditi obrazovni sustav potrebama tržišta,
osobito za sektore koji traže inovativna rješenja i specifične stručnjake.
3. Podrška
poduzetnicima: Omogućiti lakši pristup financiranju, smanjiti birokraciju i
poticati inovacije.
4.
Povezivanje s dijasporom: Hrvatski iseljenici imaju znanja, iskustva i resurse
koji mogu ubrzati razvoj. Trebamo iskoristiti potencijal njihove povezanosti s
globalnim tržištima.
Zašto se
promjene teško događaju?
Zadovoljavanje
starim navikama" jasno ističe izazov. Nedostatak inovativnog razmišljanja,
sklonost oslanjanju na "provjerene" modele i strah od nepoznatog
usporavaju napredak. Također, korupcija i nedostatak političke volje dodatno
otežavaju provođenje nužnih reformi.
Promjena je
proces, ali uz modernizaciju razmišljanja, povezivanje s novim tehnologijama i
iskorištavanje potencijala mladih i dijaspore, Hrvatska može postići održiv i
raznolik gospodarski rast.

Poticaji za
modernizaciju gospodarstva:
1. Razvoj
modernih zanata i industrija:
* Potrebno je stvoriti inicijative koje će
spojiti tradicionalne zanate s modernim tehnologijama, poput primjene 3D
printanja, digitalne obrade drveta ili izrade suvenira uz pomoć AI dizajna.
* Ulagati u zelene tehnologije i obnovljive
izvore energije – Hrvatska ima potencijal u solarnim i vjetroelektranama, što
se može povezati s turizmom (npr. energetski samoodrživi hoteli).
2.
Povećanje broja stručnih timova:
* Potrebno je osnovati više razvojnih
centara i inkubatora za mlade poduzetnike i inovatore, gdje bi mogli surađivati
s iskusnim stručnjacima.
* Povezivanje sektora poput IT-a i turizma
za stvaranje novih iskustava za posjetitelje (npr. virtualna stvarnost u
turističkim destinacijama, pametni vodiči).
3.
Uključivanje umjetne inteligencije:
* AI se može koristiti za optimizaciju
turističkih usluga (personalizacija ponuda, analitika tržišta).
* Primjena AI-a u proizvodnji,
poljoprivredi i zdravstvu može povećati učinkovitost i smanjiti troškove.
4. Poticaji
kroz financijske programe:
*
Potrebno je razviti državne programe financiranja za mlade inovativne projekte.
* Pružiti olakšice tvrtkama koje uvode
pametne tehnologije u poslovanje.
Zašto su
potrebni timovi i kako ih poticati?
Bez
multidisciplinarnih timova – koji uključuju stručnjake iz različitih područja –
teško je osmisliti i provesti inovativne ideje. Trenutno je u Hrvatskoj problem
što mnogi obrazovani pojedinci rade izolirano ili odlaze u inozemstvo zbog
boljih prilika.
*
Organizacija hackathona i natjecanja može potaknuti mlade na rješavanje realnih
problema.
* Suradnja
s dijasporom: Mnogi iseljenici žele sudjelovati u projektima u Hrvatskoj, ali
ne nalaze sustavnu podršku.
* Povećanje
vidljivosti uspješnih projekata: Priče o uspjehu motiviraju druge da se
uključe.
Zaključak:
Hrvatska
mora ulagati u ljudski kapital i omogućiti stručnjacima da djeluju u suradnji s
državnim i privatnim sektorom. Moderni zanati, potpomognuti AI-jem i drugim
tehnologijama, mogu unaprijediti ne samo turizam nego i cjelokupno gospodarstvo
Problemi
povezani s nekretninama i turizmom:
1.
Previsoke cijene nekretnina:
* Nekontrolirano ulaganje u turističke
nekretnine (apartmane, vile) podiže cijene stanova i kuća, čineći ih
nedostupnima mladima.
* Mnogi mladi nemaju priliku riješiti
stambeno pitanje, što ih prisiljava na iseljavanje.
2. Neodrživ
turizam:
* Sezonski turizam usmjerava resurse prema
kratkoročnim profitima, dok se lokalne zajednice suočavaju s nedostatkom
ulaganja u infrastrukturu i društvene sadržaje.
* Prekomjerna gradnja za turizam često
uništava prirodni okoliš, što dugoročno smanjuje atraktivnost destinacija.
3.
Nedostatak društveno-kulturnih sadržaja:
* Mnogi manji gradovi i ruralne sredine
nemaju dovoljno kulturnih i kreativnih aktivnosti koje bi zadržale mlade.
* Kreativni i poduzetni mladi odlaze jer ne
nalaze prostor za osobni razvoj, posao ili društvenu podršku.
4.
Ograničene prilike za život od kulture:
* Kultura se često percipira kao
neprofitabilna, što obeshrabruje mlade da se bave kreativnim industrijama.
* Nedostatak potpore za kulturne projekte
dodatno sužava mogućnosti zaposlenja u ovom sektoru.
Rješenja za zadržavanje mladih i razvoj održivog turizma:
1.
Regulacija tržišta nekretnina:
* Uvesti poreze na nekretnine koje se
koriste isključivo za kratkoročni najam kako bi se spriječila nekontrolirana
gradnja za turizam.
* Poticati izgradnju društveno
potpomognutih stanova za mlade obitelji.
2. Razvoj
društveno-kulturne ponude:
* Osigurati financiranje kulturnih centara,
coworking prostora i kreativnih inkubatora u manjim sredinama.
* Ulagati u javne prostore poput knjižnica,
galerija i dvorana za koncerte, kako bi zajednice bile živahnije.
3. Poticaji
za kreativne industrije:
* Stvoriti programe potpore za mlade
umjetnike, dizajnere i programere kako bi mogli raditi u svojoj sredini.
* Promovirati kulturni turizam koji
uključuje lokalnu umjetnost, tradiciju i inovacije.
4. Razvoj
održivog turizma:
* Fokusirati se na održive turističke
projekte koji uključuju lokalnu zajednicu, smanjuju sezonalnost i promiču
autentičnost.
* Ulagati u ruralni turizam, ekološke
smještaje i programe koji potiču duže boravke gostiju.
5.
Uključivanje mladih u lokalnu politiku i odlučivanje:
* Mladi trebaju biti uključeni u planiranje
budućnosti svojih zajednica.
* Osigurati platforme za dijalog između
mladih i lokalnih vlasti, gdje će njihovi prijedlozi biti ozbiljno shvaćeni.
Zaključak:
Neodrživa politika nekretnina i manjak kulturnih sadržaja usmjeravaju mlade prema iseljavanju. Ako želimo promjenu, potrebno je kombinirati stambene reforme, ulaganje u kulturu i kreativne industrije, te razvijati održive modele turizma koji dugoročno podržavaju kvalitetu života u lokalnim zajednicama. Hrvatska ima potencijal, ali je ključno stvarati uvjete koji će taj potencijal zadržati kod kuće.
Glavni
razlozi iseljavanja:
1. Bolji
financijski uvjeti:
* Mladi često odlaze zbog većih plaća i
mogućnosti uštede u razvijenijim zemljama. Veća kupovna moć omogućava im
sigurniji temelj za obitelj ili poslovni poduhvat.
* Nažalost, u Hrvatskoj plaće često ne
prate životne troškove, što frustrira ljude koji puno rade, ali ne vide priliku
za napredak.
2. Nedostatak prilika za osobni razvoj:
* Mnogi osjećaju
da su im u inozemstvu dostupni izazovniji i dinamičniji poslovi koji im
omogućavaju da razvijaju svoje vještine i ostvaruju ambicije.
* Hrvatski sustav
obrazovanja i tržište rada često ne odgovaraju na potrebe modernog
gospodarstva, što stvara osjećaj stagnacije.
3. Društveno-kulturna ograničenja:
* U mnogim
sredinama mladi ne nalaze dovoljno sadržaja koji bi ih motivirali da ostanu –
poput kulturnih događanja, sportskih aktivnosti ili inovativnih zajednica.
* Društvena klima
ponekad obeshrabruje poduzetništvo zbog birokracije, korupcije i sporih
promjena.
4. Sigurnost za obitelj i budućnost:
* Mladi često
odlaze tražeći stabilnost za svoje buduće obitelji – sigurno zaposlenje,
dostupno zdravstvo, kvalitetno obrazovanje i priliku za stambeno zbrinjavanje.
1. Stvaranje bolje ekonomske klime:
* Povećanje plaća:
Posebno u sektorima koji imaju potencijal za rast, poput IT-a, zelene energije,
inovativnih zanata i turizma s visokom dodanom vrijednošću.
* Smanjenje
poreznog opterećenja za mlade poduzetnike i zaposlenike.
2. Poticaji za poduzetništvo:
* Uvođenje
programa za mlade koji žele pokrenuti vlastiti posao u Hrvatskoj, uz
financijsku podršku i smanjenje birokratskih prepreka.
* Promicanje
startup kulture i stvaranje inkubatora u manjim gradovima.
Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu,
* Zato podrška Udruzi Marshall Plan za Hrvatsku i dijasporu može biti ključan korak prema
ostvarivanju ovakvih ideja, posebice u vremenu kada se moderna tehnologija, znanje i suradnja mogu iskoristiti za stvaranje bolje budućnosti. Ključne točke koje – poput pametnih kuća, centara znanja, smanjenja naoružanja, zaštite prirode i mora, te uvođenja novih zanimanja – odražavaju potrebu za globalnom transformacijom koja počinje od lokalne razine.Za postizanje ovog cilja, moguće su sljedeće strategije:
Razvoj centara znanja
Kroz
umjetnu inteligenciju (AI) mogu se osnovati centri u kojima će se sakupljati i koristiti znanja građana
za praktične projekte. Frankfurt, kao globalno
povezano središte, može
postati model za ovakve centre, a zatim se proširiti
po cijeloj Hrvatskoj i regiji.
Suradnja sa susjednim zemljama
Pod
motom "Učimo jedni od drugih",
Hrvatska bi mogla postati primjer dobre prakse, dijeleći
svoje inovacije s regijom i svijetom. Ovo uključuje
razmjenu znanja o održivim projektima, tehnologiji i
društvenim reformama.
Transformacija novinarstva
Građansko novinarstvo, podržano
umjetnom inteligencijom, može omogućiti da se glasovi ljudi čuju
jasnije i brže. Ideja o sakupljanju mišljenja građana i
njihovoj primjeni kroz tehnologiju može potaknuti
veću uključenost
i povjerenje u medije.
Edukacija i zapošljavanje
Fokus
na nova zanimanja vezana uz tehnologiju i zaštitu
okoliša može
stvoriti prilike za mlade u Hrvatskoj i dijaspori, čime
bi se smanjila potreba za iseljavanjem i omogućio
povratak.
Promjena globalnih prioriteta
Smanjenje
ulaganja u naoružanje i preusmjeravanje resursa u
obrazovanje, zaštitu prirode i zajedničko dobro može donijeti
dugoročnu korist svima. Time bi se jačao globalni mir i stabilnost.
Poziv na suradnju:
Poziv
svim dobronamjernim ljudima da se uključe u ovu inicijativu je iznimno važan.
Udruga Marshall Plan za Hrvatsku i dijasporu može biti platforma za
umrežavanje, razmjenu ideja i praktično djelovanje. Kroz zajednički rad,
inovacije i podršku ljudi iz Hrvatske i dijaspore, moguće je pokrenuti promjene
koje će ostaviti trajni pozitivan trag.
Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu,
Kommentare
Kommentar veröffentlichen