TRADICIONALNE FEŠTE I MANIFESTACIJE OSTANU GENERACIJAMA

Tradicionalne manifestacije fešte i zabave sa kojima se svijetu predstavljamo!

Tekst:Josip Josef Mayer

Veselo smo ušli u 2025 lubilarnu svetu godinu. Tražimo dobro u sebi i oko sebe, djelimo ga međusobno, budimo podrška budućnosti jedni drugima. Gdje god da jesmo, što god radili, uvijek možemo učiniti nešto više,dobro za svoje selo,mjesto i grad.
Učinimo to uz sebe i za budućnost naših mladi naše djece!

Tradicionalne manifestacije fešte i zabave sa kojima se svijetu predstavljamo,one su trajne i ostaju generacijama,njihova organizacija stoje mnogo financiskih sredstava grada i zajednica,kojima baš za sve želje i društvene potrebe nedostaj za sve novaca one traže promjene načina organiziranja.I uvjek postoji prostora u godini za nešto novo izazovno promjeniti u budućnosti na bolje i kvalitetnije.

Ogledajmo se na Njemce.njih je potrebno organizirati na način da uz ugostitelje i udruge društva i zajednice koje to žele i mogu se predstaviti i sudjelovati uz izabrana pića,makar sa jednom ponudom od domaće hrane, kako bi si i one nešto uz državnu financisku podporu sa svojim nastupom,radom i vještinama u kuhanju i pripremamanju  ponude različite domaće hrane te si i same nešto od financija  za društvene potrebe pridonijele

Naša dijaspora to vrlo dobro znade kako to funkcionira.

Ideja o održavanju tradicionalnih manifestacija uz prilagodbu organizacije vrlo je uhodana  konkretna i inspirativna u mnogim demokradskim moderno razvijenim zemljama.

 Može to i u Hrvatskoj samo ako se uzme u obzir strukturira ključne točke:

1. Tradicionalne manifestacije kao identitet zajednice
Tradicionalne fešte i manifestacije trebaju ostati središnji dio kulturnog identiteta svake regije jer kroz njih predstavljamo svoje običaje i vrijednosti svijetu. Njihova kontinuitet osigurava očuvanje baštine i prijenos tradicije na buduće generacije.

2. Financijski izazovi i održivost
Organizacija ovakvih događanja često iziskuje znatna financijska sredstva koja dolaze iz proračuna gradova, županija i države. Kako bi takve manifestacije postale financijski održivije, potrebno je promijeniti način organizacije, posebno u uključivanju različitih sudionika.

3. Suradnja lokalnih zajednica i udruga
Inspirirajmo se primjerima iz Njemačke, gdje ovakvi događaji uključuju ne samo ugostitelje već i udruge, društva i zajednice. Svaki sudionik može doprinijeti vlastitom ponudom – makar i samo jednom vrstom domaće hrane ili pića. Ovo omogućuje udrugama da kroz prodaju dodatno osiguraju sredstva za svoje potrebe.

4. Sinergija tradicije i ekonomije
Umjesto isključive ovisnosti o državnim i lokalnim subvencijama, ovakav model potiče društva da aktivno sudjeluju i doprinesu vlastitom razvoju. Na taj način manifestacije postaju prostor kulturnog, društvenog i gospodarskog umrežavanja.

5. Primjeri iz dijaspore
Naša dijaspora već ima iskustva s organizacijom takvih događanja, gdje se kroz prodaju domaćih specijaliteta, pića i suvenira pokrivaju troškovi te dodatno pridonosi potrebama udruga. Ovaj model može se lako primijeniti i u Hrvatskoj.

Zaključak:
Manifestacije trebaju biti platforma za suradnju lokalne zajednice, udruga i gospodarstva. Uz pravilan model organizacije i transparentno financiranje, mogu postati ne samo simbol tradicije već i sredstvo za unaprjeđenje društvenih i gospodarskih aktivnosti.

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu,