Direkt zum Hauptbereich

KOMENTAR NA TEKST:HRVATSKI TURIZAM-PRILIKA ILI ZAMKA ZA GOSPODARSTVO?

Komentar na tekst:Hrvatski turizam- prilika ili zamka za gospodarstvo?

Komentar.Josip Josef Mayer

Hrvatski turizam je nesumnjivo snažan oslonac nacionalnog gospodarstva, ali se njegov dominantan utjecaj mora promatrati u širem kontekstu održivosti, dugoročne ekonomske koristi i razvoja drugih sektora. Iako su rezultati iz 2023. godine impresivni, izazovi povezani s ovisnošću o turizmu ukazuju na potrebu za promjenama u pristupu gospodarskom razvoju.

Turizam kao prilika

1. Izvor prihoda i zaposlenosti. Turizam generira značajne prihode (19,1% BDP-a) i osigurava zaposlenje za 150.000 ljudi, što ga čini ključnim sektorom hrvatske ekonomije. Ove brojke pružaju priliku za daljnji razvoj infrastrukture, poduzetništva i brendiranja Hrvatske kao atraktivne destinacije.

2. Promocija lokalnih zajednica.Uz pravi pristup, turizam može potaknuti lokalne proizvođače da razviju svoje poslovanje. Autentični proizvodi, poput vina, maslinovog ulja i tradicionalnih jela, mogu dodatno obogatiti turističku ponudu.

3. Primjer uspješnih praksi.Austrijski model povezanosti lokalne proizvodnje i turizma pruža jasan smjer u kojem bi Hrvatska trebala ići, koristeći domaće resurse za smanjenje ovisnosti o uvozu.

Turizam kao zamka

1. Visoka ovisnost o uvozu.Hrvatska uvozi značajnu količinu hrane i pića (4,5 milijardi eura u 2023.), čime smanjuje ekonomske koristi od turizma. Nedostatak povezanosti turizma i domaće poljoprivrede propušta priliku za stvaranje sinergije između ta dva sektora.

2. Sezonalnost.Turizam je izrazito sezonski, s vrhuncem u ljetnim mjesecima. Ova oscilacija otežava stabilno planiranje zapošljavanja i korištenje infrastrukture, što povećava troškove za lokalne zajednice.

3. Pritisak na infrastrukturu i život lokalnog stanovništva.Dominacija apartmana (61% smještajnih kapaciteta) povećava pritisak na infrastrukturu, podiže cijene nekretnina i otežava život lokalnom stanovništvu.

Prijedlozi za održivi razvoj

1. Povezivanje turizma i poljoprivrede.Potrebno je ulagati u lokalnu proizvodnju i stvoriti uvjete da domaći proizvodi postanu temelj turističke ponude. Ovim pristupom, osim smanjenja uvoza, turizam bi pružao veći doprinos domaćem gospodarstvu.

2. Diversifikacija turističke ponude.Razvoj cjelogodišnjih oblika turizma, poput zdravstvenog, kulturnog i sportskog, može značajno smanjiti sezonske oscilacije i osigurati održiviju zaposlenost.

3. Poticanje hotelskog smještaja.Strateški razvoj hotelskih kapaciteta, umjesto apartmana, može produljiti sezonu, povećati prihode i stvoriti stabilniju osnovu za gospodarski rast.

4. Učenje od drugih zemalja.Primjeri Austrije i Španjolske pokazuju kako se turizam može uspješno povezati s domaćom proizvodnjom, čime se ostvaruju višestruke koristi za gospodarstvo.

5. Modernizacija i digitalizacija proizvodnih sektora.Ulaganjem u prerađivačku industriju i jačanjem domaće proizvodnje Hrvatska može smanjiti vanjskotrgovinski deficit i stvoriti dodatne prilike za zapošljavanje.

Zaključak

Turizam je prilika, ali samo ako ga Hrvatska koristi kao saveznički sektor koji potiče razvoj poljoprivrede, industrije i lokalnih zajednica. Bez diversifikacije gospodarstva i strateškog povezivanja sektora, turizam može postati zamka koja će povećati ovisnost o vanjskim resursima i usporiti održivi razvoj. Ulaganjem u sinergiju između sektora, Hrvatska može ostvariti stabilan gospodarski rast, smanjiti ranjivost na vanjske šokove i učvrstiti svoju poziciju kao lidera na Mediteranu.

 

Udruga Marshall plan za Hrvatsku i dijasporu

 Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu, 

 može poslužiti kao snažan saveznik u osnaživanju i diversifikaciji hrvatskog turizma te poticanju ravnomjernog gospodarskog razvoja. Hrvatski turizam, koji trenutno ima veliki, ali sezonski utjecaj, mogao bi se transformirati u cjelogodišnji sektor kroz bolju sinergiju s drugim gospodarskim granama.

Kako Marshall plan može pomoći:

1. Povezivanje turizma i poljoprivrede

    * Promicanje korištenja domaćih poljoprivrednih proizvoda u turističkoj ponudi.

    * Organiziranje suradnje između lokalnih proizvođača i turističkih subjekata.

2. Razvoj cjelogodišnjih turističkih proizvoda

    * Poticanje zdravstvenog, kulturnog i ruralnog turizma.

    * Korištenje potencijala dijaspore za plasman inovativnih projekata, poput tematskih putovanja i festivala koji povezuju domovinu i dijasporu.

3. Uključivanje dijaspore u gospodarske projekte

    * Promocija Hrvatske kao destinacije za investicije u hotele, infrastrukturu i proizvodne pogone.

    * Uključivanje stručnjaka iz dijaspore u strategije gospodarskog razvoja.

4. Modernizacija i digitalizacija

    * Kroz udrugu, uvesti nove tehnologije i digitalne alate za promociju turizma, kao što su personalizirane aplikacije za goste.

    * Ulagati u digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća povezanih s turizmom.

5. Ravnomjerni razvoj regija

    * Ciljano ulaganje u slabije razvijene krajeve Hrvatske (Slavonija, Lika, Banovina) kako bi se ravnomjernije raspodijelio turistički promet.

    * Razvoj tematskih ruta koje povezuju povijesne, gastronomske i prirodne znamenitosti cijele zemlje.

6. Edukacija i promocija lokalnih zajednica

    * Organiziranje edukativnih programa za poljoprivrednike, turističke djelatnike i male poduzetnike.

    * Promocija autentičnih proizvoda i iskustava, čime bi se turizam usmjerio prema održivosti.

Prednosti cjelogodišnje strategije:

* Veća stabilnost radnih mjesta.

* Smanjenje sezonskih oscilacija.

* Održivo korištenje resursa i infrastrukture.

* Smanjenje ovisnosti o uvozu kroz jačanje lokalne proizvodnje.

Udruga Marshall plan za Hrvatsku i dijasporu ima potencijal postati ključni partner u ovom procesu, pružajući potrebnu podršku, znanje i mrežu kontakata za ostvarivanje zajedničkog cilja – gospodarski stabilne i samoodržive Hrvatske.

 COMMENTARY ON THE TEXT: CROATIAN TOURISM – AN OPPORTUNITY OR A TRAP FOR THE ECONOMY?

Croatian tourism is undoubtedly a strong pillar of the national economy, but its dominant influence must be examined in the broader context of sustainability, long-term economic benefits, and the development of other sectors. While the results from 2023 are impressive, the challenges associated with tourism dependency highlight the need for changes in the approach to economic development.

Tourism as an Opportunity

1. Source of Revenue and Employment.Tourism generates significant revenue (19.1% of GDP) and provides jobs for 150,000 people, making it a crucial sector of the Croatian economy. These figures present an opportunity for further development of infrastructure, entrepreneurship, and branding Croatia as an attractive destination.

2. Promotion of Local Communities.With the right approach, tourism can encourage local producers to expand their businesses. Authentic products such as wine, olive oil, and traditional dishes can enhance the tourist offering.

3. Examples of Successful Practices.The Austrian model of linking local production with tourism offers a clear direction for Croatia to reduce reliance on imports by leveraging domestic resources.

Tourism as a Trap

1. High Dependence on Imports.Croatia imports a substantial amount of food and beverages (4.5 billion in 2023), reducing the economic benefits of tourism. The lack of integration between tourism and domestic agriculture misses opportunities to create synergy between these two sectors.

2. Seasonality.Tourism is highly seasonal, peaking in the summer months. These fluctuations make stable employment planning and infrastructure utilization difficult, increasing costs for local communities.

3. Pressure on Infrastructure and Local Living Conditions.The dominance of private apartments (61% of accommodation capacity) adds pressure on infrastructure, drives up property prices, and complicates the lives of local residents.

Proposals for Sustainable Development

1. Linking Tourism and Agriculture.Investments in local production are needed to make domestic products a cornerstone of the tourism offer. This approach would reduce imports while increasing tourisms contribution to the domestic economy.

2. Diversification of Tourism Offerings.Developing year-round tourism forms, such as health, cultural, and sports tourism, can significantly reduce seasonal fluctuations and ensure more sustainable employment.

3. Encouraging Hotel Development.Strategic development of hotel capacities, instead of private apartments, can extend the tourist season, increase revenues, and provide a more stable foundation for economic growth.

4. Learning from Other Countries.Examples from Austria and Spain show how tourism can be successfully linked with domestic production, achieving multiple economic benefits.

5. Modernization and Digitization of Production Sectors.Investing in the processing industry and strengthening domestic production can reduce the trade deficit and create additional job opportunities.

Conclusion

Tourism is an opportunity, but only if Croatia uses it as an allied sector that drives the development of agriculture, industry, and local communities. Without economic diversification and strategic sector integration, tourism could become a trap, increasing reliance on external resources and slowing sustainable development. By fostering synergy among sectors, Croatia can achieve stable economic growth, reduce vulnerability to external shocks, and strengthen its position as a leader in the Mediterranean.

 Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu, 

The Marshall Plan for Croatia and the Diaspora 

The Marshall Plan for Croatia and the Diaspora could serve as a powerful ally in strengthening and diversifying Croatian tourism while fostering balanced economic development. Croatian tourism, which currently has a significant but seasonal impact, could transform into a year-round sector through better synergy with other economic branches.

How the Marshall Plan Can Help:

1. Connecting Tourism and Agriculture

    * Promoting the use of domestic agricultural products in tourism.

    * Organizing collaborations between local producers and tourism businesses.

2. Developing Year-Round Tourism Products

    * Encouraging health, cultural, and rural tourism.

    * Utilizing the diaspora's potential for innovative projects, such as themed trips and festivals connecting the homeland and diaspora.

3. Involving the Diaspora in Economic Projects

    * Promoting Croatia as an investment destination for hotels, infrastructure, and production facilities.

    * Engaging diaspora experts in economic development strategies.

4. Modernization and Digitization

    * Introducing new technologies and digital tools for tourism promotion, such as personalized guest applications.

    * Investing in the digital transformation of small and medium-sized enterprises linked to tourism.

5. Balanced Regional Development

    * Targeted investment in less developed regions (Slavonia, Lika, Banovina) to distribute tourism traffic more evenly.

    * Developing themed routes connecting historical, gastronomic, and natural attractions nationwide.

6. Education and Promotion of Local Communities

    * Organizing educational programs for farmers, tourism professionals, and small entrepreneurs.

    * Promoting authentic products and experiences to steer tourism toward sustainability.

 

Benefits of a Year-Round Strategy:

* Greater job stability.

* Reduction in seasonal fluctuations.

* Sustainable resource and infrastructure utilization.

* Reduced dependence on imports by strengthening local production.

The Marshall Plan for Croatia and the Diaspora has the potential to become a key partner in this process, offering the necessary support, knowledge, and network of contacts to achieve the shared goal of a stable and self-sustaining Croatian economy.

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ZAŠTO PODRŽATI MARSHAllOV PLAN

 ZAŠTO PODRŽATI MARSHAllOV PLAN Tekst.Josip Josef Mayer U ovim složenim i neizvjesnim vremenima, kada se suočavamo s raznim izazovima poput epidemija, ekonomske krize, i prijetnji ratom, sve veća pažnja koja se posvećuje mogućnosti povratka hrvatskog iseljeništva u domovinu ima veliko značenje. Društveno i političko promišljanje o povratku iseljenika može donijeti mnoge koristi Hrvatskoj, ne samo u smislu demografske obnove, već i kroz doprinos novih znanja, iskustava i kapitala koje iseljenici mogu donijeti sa sobom. Povratak iseljeništva mogao bi pružiti potrebnu stabilnost i potaknuti gospodarski rast u ovim turbulentnim vremenima. Također, važno je razviti strateške programe i olakšice koje će omogućiti jednostavniji i uspješniji povratak te integraciju iseljenika u društvo. Ovaj potencijalni povratak može biti ključan za budući razvoj Hrvatske, jačanje njezine otpornosti na globalne izazove i izgradnju stabilne i prosperitetne države. Što je to mashallov plan kojeg nam predlaž...

GRADONAČELNICA CRIKVENICE IVONA MATOŠIĆ GAŠPAROVIĆ-KREATIVNA SNAGA ZA BUDUĆNOST REGIJE!

Gradonačelnica Crikvenice Ivona Matošić Gašparović-kreativna snaga za budućnost regije! Tekst:Josip Josef Mayer Gradonačelnicu Crikvenice Ivonu Matošić Gašparović doživljavam kao izrazito kreativnu, razgovornu i otvorenu osobu. Osobno nikada ne ocjenjujem ljude, pa ni političare, prema izgledu, stranačkoj pripadnosti ili vjerskom uvjerenju.  Za mene su presudni znanje, rad, zalaganje, ljudska toplina i ljubav prema vlastitom gradu – ali i spremnost na suradnju sa susjednim gradovima. Takav način razmišljanja i djelovanja, uvjeren sam, vodi ka napretku – ne samo lokalnom, nego i nacionalnom. Naravno, nisu svi ljudi jednaki, niti svi gradonačelnici jednako poticajni, ali mnogi mladi vođe danas u Hrvatskoj unose svježinu, energiju i volju za promjenama. Na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske živi i djeluje niz iznimno kreativnih ljudi – kako pojedinaca, tako i udruga i društava.  Među njima želim istaknuti mladog gradonačelnika Novog Vinodolskog Tomis...

UZ UMJETNU INTELIGENCIJU AL,NJEMAČKU DEMOKRACIJU I MARSHALL PLAN- HRVATSKA KAO SPAS EUROPE I SVIJETA!

Uz umjetnu inteligenciju (AI), njemačku demokraciju i Marshallov plan – Hrvatska kao spas Europe i svijeta! Tekst:Josip Josef Mayer Njemačka je nakon Drugog svjetskog rata, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, postala moderna, razvijena demokratska država. Kroz desetljeća, kontinuirano je pružala pomoć iseljenicima, useljenicima, izbjeglicama i migrantima, ne samo unutar vlastitih granica nego i iz drugih nacija. Danas, u svjetlu predsjedničkih izbora u Njemačkoj i pobjede CDU/CSU, kao i podrške ostalih njemačkih političkih stranaka te europskih i svjetskih partnera, jasno se vidi njihova predanost izgradnji bolje budućnosti. Ta budućnost podrazumijeva očuvanje prirode, zaštitu okoliša i poboljšanje kvalitete života ljudi diljem svijeta. Međutim, dok se Njemačka i Europa zalažu za mir i prosperitet, svijet se suočava s ozbiljnim izazovima. Putinov rat u Ukrajini uz podršku Donalda Trumpa dodatno komplicira globalnu sigurnosnu situaciju. Cilj ruskog agresora nije samo terito...