VELIKI JE IZAZOV KAKO RAZMIŠLJATI KROZ PROŠLOST O BUDUĆNOSTI

Veliki je izazov kako razmišljati kroz prošlost o budućnosti!

 Tekst:Josip Josef Mayer

Danas je velika izazovna potreba usmjeriti se prema budućnosti,bez upadanja u zamke prošlosti,može biti izuzetno produktivno. Pisanje iz perspektive onoga što smo naučili iz prošlosti,a pritom se fokusirati na izgradnju kvalitetnije budućnosti,omogućuje konstruktivniji pristup.Na taj način izbjegavate besplodne rasprave koje često nastaju zbog različitih tumačenja povijesnih događaja, a usmjeravate se na konkretne korake koje možemo poduzeti danas kako bismo ostvarili pozitivne promjene.

Moja refleksija o prošlosti i sadašnjosti ističe bitne društvene promjene kroz koje je Hrvatska prošla, od bivšeg socijalističkog režima do današnje demokracije. Mnogi dijele mišljenje da je u bivšoj državi postojala određena stabilnost i sigurnost, posebno za one koji nisu bili direktno uključeni u politiku. Tadašnje razdoblje je za mnoge bilo jednostavnije, s više vremena za obitelj, zemljoradnju i međusobnu pomoć, a u takvim okolnostima ljudi su bili zadovoljniji jer nisu poznavali drugačiji sustav.

S druge strane, tranzicija prema demokraciji donijela je brojne izazove. Iako je demokracija zamišljena kao sustav koji omogućuje slobodu i jednakost, mnogi su je, shvatili naopako, misleći da će im omogućiti da neodgovorno upravljaju svojim pozicijama,varajući i izbjegavajući odgovornost. No, u demokratskom društvu svatko se mora samostalno boriti za svoje mjesto, uz minimalnu pomoć države, koja pruža podršku tek kratkoročno.

Moj pogled na današnje izazove – od epidemija, inflacije, pa do ratnih prijetnji – ukazuje na potrebu za ponovnim zbližavanjem ljudi i zajednicom. Povratak u domovinu u ovom kontekstu ima posebno značenje, jer nudi priliku za ponovno jačanje društvenih veza i zajedništva, što je ključna vrijednost koja je nekada bila izraženija.

Slažem se da je  Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu, s gospodinom Zdenkom Štrigom prepoznata kao jedna od rijetkih koja ima konkretan i dugoročno održiv plan za povratak iseljenika. Njihova strategija nudi povratničke mogućnosti koje mogu biti od presudnog značaja za one koji žele ponovno pronaći svoj dom u Hrvatskoj. Ovakve inicijative pružaju ne samo priliku za povratak, nego i za stvaranje nove, prosperitetne budućnosti u domovini.

KAKO RAZMIŠLJATI KROZ PROŠLOST  O BUDUĆNOSTI!

Promišljanje budućnosti kroz prizmu lekcija iz prošlosti, a bez zaglavljivanja u povijesnim nesuglasicama, zahtijeva pažljivo balansiranje između razumijevanja povijesnih događaja i gledanja prema naprijed s vizijom rješenja.

Evo nekoliko ključnih načela koja mogu pomoći u takvom pristupu:

1. Izvlačenje lekcija, a ne ideologija

Povijest nudi brojne lekcije, ali ključno je ne koristiti je kao oruđe za ideološke sukobe. Umjesto toga, analizirati što je funkcioniralo, a što nije, i primijeniti te lekcije na suvremene izazove. Primjerice, socijalna kohezija iz prošlih vremena može biti inspiracija za današnje društvo, ali bez romantiziranja političkog sustava koji je tada vladao.

2. Usredotočiti se na univerzalne vrijednosti

Umjesto da ulazimo u povijesne sporove, korisno je usredotočiti se na univerzalne vrijednosti kao što su poštenje, zajedništvo, radna etika i odgovornost. Te vrijednosti nadilaze političke ideologije i povijesne podjele, i mogu nam pomoći u građenju boljeg društva.

3. Izgradnja mostova, a ne zidova

Prošlost je često mjesto podjela, ali budućnost treba biti mjesto povezivanja. Umjesto da se fokusiramo na podjele iz prošlosti, možemo tražiti načine kako izgraditi mostove između različitih zajednica, generacija i ideja. To znači prepoznati greške iz prošlosti, ali ne dozvoliti da one postanu teret koji nas koči u sadašnjosti.

4. Fokus na zajedničke ciljeve

Ljudi često ulaze u sukobe zbog različitih interpretacija prošlosti, ali ako se usredotočimo na zajedničke ciljeve za budućnost, možemo smanjiti tenzije. Ključni cilj može biti, primjerice, ekonomski oporavak Hrvatske, jačanje demokratskih institucija, ili unapređenje obrazovanja i zdravstva. Kroz zajedničke ciljeve lakše je pronaći zajednički jezik.

5. Kreativno korištenje prošlosti za inovacije

Prošlost može biti bogat izvor inspiracije za inovacije. Na primjer, tradicionalni oblici poljoprivrede ili zajedničkog života mogu poslužiti kao temelj za modernije, održive oblike života. Moguće je obnoviti stare vrijednosti poput solidarnosti, ali ih prilagoditi današnjem vremenu uz pomoć tehnologije i novih znanja.

6. Otvoreni dijalog, a ne polemike

U promišljanju budućnosti, bitno je stvoriti prostor za otvoren dijalog gdje se prošlost može raspravljati bez osuđivanja. Takav dijalog pomaže ljudima da bolje razumiju svoje razlike, ali i zajedničke interese. To ne znači da moramo ignorirati teška pitanja iz prošlosti, već da ih raspravljamo s ciljem učenja, a ne ponavljanja starih sukoba.

7. Primjena uspješnih modela iz prošlosti

Primjeri dobre prakse iz prošlosti mogu poslužiti kao temelji za nove modele u društvenom, ekonomskom i političkom životu. Gledajući kako su prethodne generacije gradile solidarnost i samodostatnost, možemo pronaći inspiraciju za izgradnju održivijih zajednica danas.

Promišljanje budućnosti uz lekcije iz prošlosti pomaže nam ne samo da izbjegnemo ponavljanje starih grešaka, već i da iskoristimo ono najbolje što je prošlost ponudila, usmjeravajući našu energiju prema inovacijama, zajedničkim ciljevima i izgradnji kohezivnog društva.