UZ UDRUGU MARSHALL PLAN ZA HR.DO JAČANJA DOMAĆIH I ISELJENIČKIH UDRUGA I DRUŠTVA

 Uz udrugu Marshall plan za HR.do jačanja domaćih i iseljeničkih udruga i društva!

Tekst i foto.Josip josef Mayer

U tim desetljećima nakon 60-ih godina prošlog stoljeća, naši iseljenici su uglavnom dolazili kao radna snaga, često manje obrazovani, ali sa specifičnim vještinama i zanatima. Većina su bili cimermaheri, tesari, zidari, te ugostitelji s ili bez diploma. Njihova volja za radom, zajedno s hobi vještinama poput kuhanja, konobarenja ili soboslikarstva, omogućila im je da uspiju čak i bez formalnih kvalifikacija. Njemački poslodavci su ih često obučavali za različite poslove, iako s nižim početnim plaćama. Oni koji su imali hrabrosti i određene financijske resurse otvarali su svoje ugostiteljske objekte, često nazivane prema gradovima iz kojih su dolazili, poput "Beograd", "Zagreb", "Split", "Dubrovnik", ili "Jadran". Takvi restorani su nudili balkanske i hrvatske specijalitete, te su postali ključni društveni centri za iseljenike.

Uz ugostiteljstvo, stvarale su se i prve hrvatske kulturne i sportske udruge. Ugostitelji su često bili glavni sponzori i domaćini tih udruga, nudeći svoje prostorije za sastanke i zabave, posebno za nogometne klubove. Sponzori poput Podravke, Ine, Plive i DIP-a također su podržavali te zajednice, financirajući nabavku dresova i sportskih potrebština. Danas su mnoge od tih udruga u velikoj mjeri ovisne o državnim financijskim potporama, dok su nekad bile više samostalne i podržavane od strane domaćih sponzora.

I danas bi ta ideja o promidžbi hrvatskih gospodarstvenika kroz hrvatske katoličke misije, zajednice, udruge i klubove bila vrlo korisna. Time bi se stvorila sinergija između iseljeničkih zajednica i domaćih poduzetnika, koja bi omogućila uzajamnu potporu i jačanje gospodarskih veza. Hrvatski poduzetnici bi kroz te organizacije mogli promovirati svoje proizvode i usluge u iseljeništvu, dok bi udruge dobile financijsku potporu za svoje aktivnosti.

Ovaj model bi također osnažio osjećaj zajedništva i pomogao u očuvanju kulturnog identiteta među Hrvatima u inozemstvu, dok bi gospodarstvenici dobili priliku za širenje svojih poslovanja. Uspostavljanjem suradnje između domaćih tvrtki i iseljeničkih udruga, moglo bi se doprinijeti dugoročnom opstanku obje strane, što bi svakako bilo korisno u današnjim uvjetima globaliziranog tržišta.

U tom uspjehu zajedničkog povezivanja rada i djelovanja veliku ulogu bi igrala i udruga Marshall plan za Hrvatsku.

U tom uspjehu zajedničkog povezivanja rada i djelovanja, Udruga Marshall plan za Hrvatsku imala bi ključnu ulogu. Ona bi mogla postati most između hrvatske dijaspore i domaćih poduzetnika, stvarajući mrežu podrške koja bi uključivala gospodarsku, kulturnu i društvenu suradnju. Kroz djelovanje te udruge mogla bi se uspostaviti konkretna platforma za povezivanje hrvatskih gospodarstvenika s iseljeničkim zajednicama, što bi omogućilo lakši pristup stranim tržištima, kao i plasiranje hrvatskih proizvoda i usluga.

Osim toga, udruga bi mogla poticati suradnju na razini obrazovanja, tehnologije i inovacija, stvarajući prilike za mlade iseljenike da se povežu s domovinom, bilo kroz povratak ili poslovnu suradnju na

daljinu. Marshall plan za Hrvatsku bi mogao osigurati ne samo gospodarsku stabilnost, već i jačanje kulturnog identiteta, što bi omogućilo dugoročan napredak hrvatskih zajednica

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu, 

Udruga Za Povratak Hrvata U Hrvatsku 

 Udruga IPU: www.ipu.com.hr