POVRATNIČKA ISKUSTVA POPUT PRIČE MLADE ZADRANKE ISTIČU NIZ IZAZOVA KOJI OTEŽAVAJU PROCES POVRATKA HRVATA IZ DIJASPORE

Povratnička iskustva poput ove priče mlade Zadranke ističu niz izazova koji otežavaju proces povratka Hrvata iz dijaspore

Tekst:Josip Josef Mayer

Povratnička iskustva poput ove priče mlade Zadranke ističu niz izazova koji otežavaju proces povratka Hrvata iz dijaspore, iako aktualna vlast potiče povratak kao rješenje demografskih problema. Unatoč entuzijazmu za povratak i dobroj volji, mnogi se suočavaju s birokratskim poteškoćama koje ne samo da usporavaju integraciju, nego često i obeshrabruju povratnike.

Na taj način Hrvatskih iseljeničkih institucija u usporedbi s njemačkim institucijama potpuno je razumljiva. Njemačka ima dugu povijest sustavne podrške iseljenicima, ne samo kroz državne institucije, nego i kroz mrežu lokalnih zajednica i građana koji aktivno pomažu u integraciji. Njihov model uključuje brojne programe za zapošljavanje, jezične tečajeve i pomoć u prilagodbi, a to je rezultat njihove jasne i dosljedne imigracijske politike.

S druge strane, hrvatske iseljeničke institucije često nisu toliko učinkovite i organizirane. Nedostatak jasne strategije i aktivne suradnje između iseljeničkih organizacija i državnih institucija dovodi do situacija u kojima se povratnici, kao i novopridošli iseljenici, suočavaju s birokratskim preprekama i osjećajem zanemarenosti.

Primjer usporedbe s Njemačkom sugerira da Hrvatska može puno naučiti iz takvih sustava. Potrebna je bolja koordinacija između hrvatske dijaspore, lokalnih zajednica i države, kao i stvaranje uvjeta koji omogućuju ne samo povratak, nego i kvalitetnu reintegraciju u društvo.

Povratnička iskustva poput ove priče mlade Zadranke ističu niz izazova koji otežavaju proces povratka Hrvata iz dijaspore, iako aktualna vlast potiče povratak kao rješenje demografskih problema. Unatoč entuzijazmu za povratak i dobroj volji, mnogi se suočavaju s birokratskim poteškoćama koje ne samo da usporavaju integraciju, nego često i obeshrabruju povratnike.

Ključne prepreke koje su prisutne u ovoj priči – dugotrajni administrativni postupci, nemogućnost pristupa osnovnim pravima poput zdravstvenog osiguranja bez odgovarajućih dokumenata, te općenita sporost sustava – pokazuju kako su potrebne sustavne reforme. Učinkovitije državne institucije, pojednostavljena administracija, kao i brža dostupnost osnovnih usluga poput izdavanja osobnih dokumenata, nužni su za olakšavanje povratka iseljenika.

Kako bi se ovakve situacije riješile u budućnosti, nekoliko prijedloga može pomoći:

1. Digitalizacija usluga: Brža i dostupnija online administracija smanjila bi potrebu za osobnim dolascima u institucije i ubrzala izdavanje dokumenata.

2. Jedinstvena kontakt-točka za povratnike: Uvođenje specijaliziranog ureda za povratnike moglo bi objediniti različite administrativne procese (prebivalište, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje) i skratiti vrijeme obrade.

3. Bolja podrška i informiranje: Povratnicima je potrebno osigurati jasno definirane procedure i informirati ih o svim koracima prije povratka kako bi mogli bolje planirati svoju integraciju u društvo.

Ovo je prilika za vlast da prepozna stvarne probleme povratnika i djeluje kako bi olakšala povratak i zadržala

 

Ova priča ističe ključnu ulogu pojedinaca i inicijativa poput Udruge Marshall plan za Hrvatsku u pružanju podrške povratnicima, te pokazuje kako pravovremena i konkretna pomoć može promijeniti nečiju odluku o napuštanju Hrvatske. Iako Udruga nesumnjivo igra važnu ulogu u pomoći povratnicima kroz savjete i posredovanje, pitanje je može li ona biti jedino rješenje za kvalitetniju budućnost Hrvatske.

S jedne strane, ovakve udruge mogu značajno ubrzati proces rješavanja problema s birokracijom, osiguranjem i integracijom povratnika, što je vidljivo u slučaju mlade žene iz Irske. Međutim, za održiv napredak potrebna je sustavna promjena koja uključuje efikasniju javnu upravu, gospodarski rast i dugoročne demografske politike.

Stoga, Udruga Marshall plan za Hrvatsku može biti ključan partner u ovoj tranziciji, ali nije jedino rješenje. Potrebna je sinergija između udruga, Vlade, gospodarstva i društva u cjelini kako bi se stvorilo povoljno okruženje za povratnike i mlade obitelji.

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu,