Direkt zum Hauptbereich

KAKO BI HRVATSKA POSTALA MODERNA DEMOKRADSKA STABILNA DRŽAVA

Postoji politički okvir” odozgo” i građanski “odozdo”!

Tekst.Josip josef Mayer

U tome joj sigurno može pomoći "Udruge Marshall plan za Hrvatsku" koja je stvorena uz dijasporu pružanjem podrške povratnicima,koji sa sobom donose uz ulagačke financije svoje znanje i dugogodišnja radna iskustva što dodatno pokazuje kako pravovremena i konkretna pomoć može promijeniti nečiju odluku o napuštanju Hrvatske.

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu, 

Iako Udruga Marshall plan za HR. nesumnjivo igra važnu ulogu u pomoći povratnicima kroz savjete i posredovanje,pitanje je radno aktivnog sudjelovanja političara i cijelokupnog hrvatskog građanstva društveno i pojedinačno.

Zadaća političara je diplomacija, privatizacija, monetarna politika, obrazovanje, kulturna suradnja. Sve su to područja na kojima moramo još više proraditi, želimo li ispuniti zahtjeve koje pred nas stavlja unija europskih država. O svim tim zadaćama moraju brinuti političari, jer je njihov posao da provode reforme “odozgo”, da grade okvir jedne nove hrvatske, pravne, stabilne, sigurne države.

No taj okvir treba ispuniti. A da bi Hrvatska doista postala takvom, njen okvir neće ispunjavati samo ti političari “odozgo” već ga se treba popunjavati i “odozdo”. Građani se trebaju mijenjati, prepoznati nove mogućnosti i shvatiti da se za njih trebaju sami izboriti. Samo dijelomično prostor im ostavlja demokracija i njezine institucije, jer sve svode na povremene izbore i na javnost, odnos političara, birača i medija, a građani moraju biti aktivni svakodnevno.

To mogu postići samo kroz civilno društvo, kroz udruge različitih vrsta, u kojima se okupljaju kako bi ostvarili neki partikularani interes, trenutni ili dugoročni. Nikakvih stvarnih promjena neće biti u našem društvu, još uvjek zaglibljelom u nasljeđu totalitarnih režima, ako se ne pokrene građanska inicijativa, a građani se od pasivnih povremenih birača ne pretvore u aktivne kreatore politike svakodnevice.

Upravo to i je ta razlika između formalnih reformi koje političari provode "odozgo" i potrebe za građanskim angažmanom "odozdo". Političari imaju ključnu ulogu u oblikovanju okvira države kroz diplomaciju, privatizaciju, monetarnu politiku, obrazovanje i kulturnu suradnju, ali te promjene neće biti potpune ako građani ostanu pasivni.

Kako bi Hrvatska postala stabilna i prosperitetna, građani moraju prepoznati svoje mogućnosti i aktivno sudjelovati u društvenim promjenama, što zahtijeva veći angažman u civilnom društvu. Demokratske institucije pružaju osnovu, ali stvarne promjene nastaju kad se građani organiziraju i djeluju kroz udruge i inicijative. Samo tako se može prebroditi nasljeđe totalitarnih režima i stvoriti dinamičnije, odgovornije društvo.

 Aktivna uloga građana nije samo izborna dužnost već svakodnevni zadatak koji donosi trajne promjene.

Udruga Za Povratak Hrvata U Hrvatsku 

 

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...