O PRJEDLOGU PROGRAMA NA PORTALU HRVATSKO BILO OD SREĆKO BAREŠIĆ NIKIĆ
ZA HRVATSKO ISELJENIŠTVO!
Članak i
fotoghrafiju snimljeno u orginalu na
FB.profilu Tuga Tarle
U Blogu:Josip
Josef Mayer
Ono što mi se je
posebno svidjelo ne gledajući na političku stranku,već više na ljude koji nešto
posebno dobroga i kvalitetno znaju I zajednički rade.S obzirom da nisam u ni jednoj političkoj
stranki,više sam društveno aktivan.Sudjelovao sam 2001godineu sastavljanju prve
društvene iseljeničke strategiji,koju je
Goldštajn odbio jer mu se nije sviđala.Pratim uz mnoge druge, Hrvatsku
iseljeničku politiku od završetka Hrvatskog obranbenog rata do današnjeg dana
na dalje,koja je i meni uduzela puno radne energije i mnoge ne naspavane noći i
dane.Radi čega povjest ostavljam književnicima i povjesničarima i sam se više
rađe okrećem budućnosti uz nas I naših mladih naraštaja u generacijama.
Neki pratitelji iseljeničke
politike od onih 60 godina prošlog stoljeća na dalje,više nema na ovome svijetu,
jer su već odavno pomrli,počivali u miru
Božjem,hvala dragom Bogu da su ipak neki i ostali na životu da mogu biti,pratitelji,posmatrači
i sudionici uz mlađe iduće generacije u današnjem iseljeničkom životu za bolju
i kvalitetniju budućnost.
Pa si mislim ovako,
čemu izmišljati daljnju toplu vodu gospodin Srećko B.N. čovjek je zu mnoge
druge visoko obrazovan i školovan uz praksu,
sa mnogim iseljeničkim i domaćim,političkim,društvenim i pojedinačnim, radno
aktivnim iskustvima.Sastavio je kao nitko do sada upravo predloženu,- i iz mog
pogleda iseljeničku dobru i kvalitetnu buduću strategiju čemu mu ne dati
podršku.Ne samo da bi ona pomogla hrvatskom
narodu u BiH.Već bi ona pomogla ujedno i Hrvatskom narodu u Hrvatskoj, i to je
ono što se već sada zove zajednička politička,i gospodarska,turistička i
društvena suradnja i valja je zajednički u čim većem broju podržati i dati joj
buduću šansu.
Dodao bi i moja želja
bi bila uz mnoge naše iseljenike,da se konačno čim prije pretvore priče u djela
i da čim prije dobijemo novo „Ministarstvo Iseljenika,Povratnika i Useljenika“koje
bi dalo uz posebo povjerenje i posebnu
podporu vjetar u leđa,svemo ovome o čemu ovdje pišemo o kojem se također već
godinama priča, uz koje već preko pet godina postoji i udruga „IPU“ u kojoj sam
uz druge i sam član uz želju i nadi da i na tom društvenom području čim prije
ojačamo.
VRIJEDI PROČITATI I RAZMISLITI!
Hrvatsko Bilo!
Srečko Barešić
Nikić
Melbourne
Prijedlog
programa za Hrvate u Inozemstvu!
Uspostava novog
Svjetskog kongresa za Inozemstvo kao savjetodavno tijelo pod pokroviteljstvom
predsjednika države i sastavljenog od 120 članova (po 20 sa svakog kontinenta).
Novi zakon o
dodjeli državljanstva po kratkoj proceduri sa jedinim uvjetom da imate Hrvatsko
podrijetlo a da nikada nije zatražen ispis iz Hrvatskog državljanstva.
Osnutak
ministarstva za inozemstvo, povratak i demografiju.
Garantiranih 12
Saborskih zastupnika (po dva sa svakog kontinenta).
Uvođenje
elektronskog i poštanskog glasovanja.
Donošenje
programa za iseljeništvo svakih 5 godina.
Formiranje fonda
za pomoć iseljenicima pri povratku i u slučaju gubitka sredstava u zemlji u
kojoj žive, uzrokovano političkom situacijom.
Osnutak
besplatnog TV satelitskog kanala za inozemstvo kojim bi se pokrilo oko 10
milijuna domova.
Uvesti u Saborsku
praksu da se redovito raspravlja i podnosi izvješće o efektu koji izmjene zakona
imaju na iseljeništvo.
Osnutak platforme
za mlade u inozemstvu koji će štititi njihove interese i za ostvarivanje
projekata koje žele pokrenuti u zemlji stanovanja ili u HR & BiH koristeći
mrežu mladih koji žive u drugim državama.
10 razloga zašto
Hrvatskoj i BiH treba Iseljeništvo!
Hrvatska i BiH bi
uštedjeli ogroman novac za naobrazbu jer bi potpuno ili skoro potpuno nestao
manjak deficitarnih zanimanja.
Zaustavio bi se
trend uvoza migranata kojima treba osigurati uvjete za život, naučiti ih
hrvatski jezik i dati im posao a to iseljeništvu ne treba.
Iseljeništvo
donosi novce i bogati državnu kasu. Samo im treba omogućiti da ravnopravno
učestvuju u političkom životu i lakše dobiju državljanstvo za njihovu djecu.
Iseljeništvo
uglavnom živi u bogatim zapadnim zemljama radeći na tehnologijama prvoga
stupnja a to bi znanje mogli prenijeti u Hrvatsku.
Iseljeništvo
govori vise svjetskih jezika sto bi svakako pridonijelo boljem prosperitetu
Hrvatske u turizmu i uopće na globalnom svjetskom tržištu.
Povratkom iseljenika
došlo bi do velikog priljeva novca i novih investicija u HR.
Povratkom
iseljenika zaustavio bi se ili u velikoj mjeri smanjio trend prodaje nekretnina
i Hrvatskog bogatstva strancima.Hrvatsko Iseljeništvo ima radne navike na nivou
najboljih svjetskih ekonomija operirano od jugo-komunističkog mentaliteta u
stilu; “ne mogu me toliko malo platiti koliko mogu malo raditi” ili “znam svoja
prava ali ne i obveze”.
Prosječan Hrvat
vani je nekažnjavan obiteljski čovjek, suverenist i katolik. Zar to nije upravo
ono sto može dodatno pokrenuti Hrvatske prostore i sačuvati nasu tradiciju
Iseljeništvo ima
jako uporište u zapadnim zemljama u kojima žive. Njihovim bi povratkom HR i BiH
dobili najbolje ambasadore zbog svojih poslovnih i životnih veza sa tim
zemljama. Time bi Hrvatsko Bilo zakucalo jače nego ikada prije!
Iseljeništvo i
Domovina, Prvi Dio!
Ono što se Grčkoj
dešavalo između 1970 i 2000 kada su bili zemlja iseljavanja stanovništva i
poraznih demografskih trendova sada se sa zakašnjenjem od 20 godina dešava
Hrvatskoj i BiH. Za razliku od nas Grci su to shvatili i promijenili politiku
prema svojoj dijaspori i od 2000’te godine su počeli sa programom povratka i
useljeništva. To je dovelo do oporavka privrede i zemlja koja je bila pred
bankrotom sada je ponovno na putu prosperiteta. Takodje je interesantno
naglasiti da je upravo Grčka dijaspora uveliko pomogla oslobađanju zemlje od
okupacije Osmanskog Carstva kao što je i Hrvatska dijaspora pomogla Hrvatskoj
na putu njene neovisnosti u Domovinskom Rata. Na žalost u usporedbi sa Grčkom
tadašnja Hrvatska vlast je upravo uradila suprotno i od te iste 2000’te godine
gotovo potpuno stavila svoje iseljeništvo na margine političkog uticaja u
zemlji. Rezultati takve politike su evidentno porazni jer smo na dnu EU po
razvijenosti a na negativnom demografskom vrhu iseljavanja stanovništva.
Da li bi
uspostava Svjetskog Vijeća Hrvatskog Iseljeništva, sastavljenog od delegata sa
6 kontinenata, mogla uticati pozitivno i promijeniti ovaj negativni trend?
Sto reći o
Italiji koja je zbog političkih kriza i korupcije u prošlosti izgubila veliki
dio svojih državljana i dovela, kao i u Hrvatskoj do ozbiljnog odljeva mozgova
koji je najviše pogodovao Njemačkoj i Francuskoj kao liderima EU globalizma. To
je bio i glavni razlog nedavnoj promjeni vlasti u Italiji i dolaska
konzervativaca jer svaki narod se sjeti svojih tradicionalnih vrijednosti samo
onda kada su ugroženi a to je obično samo u gladi ili u ratu. Shvativši pogrešku
politike koja je imala za ideju da se država samo riješi neuposlenih koji će
otići i zaraditi u drugim zemljama a potom slati novac doznakama iz inozemstvu,
odlučili su uključiti svoje iseljeništvo da Talijani u inozemstvu lobiraju za
svoju zemlju, da ih uključe u političke tokove Italije i da im daju konkretne
poticaje na povratak i poslovno ulaganje u Italiji. Donošenjem zakona o
državljanstvu gdje je jedini uvjet da nikada nije zatražen ispis iz talijanskog
državljanstva dovoljan da se isto dodijeli po kratkoj proceduri, omogućilo je
ubrzan povratak iseljeništva i pozitivnog demografskog trenda. Također, kao i u
Grčkoj osnovan je u Italiji i poseban ured za iseljeništvo pri ministarstvu
vanjskih poslova koji radi samo na pitanjima iseljeništva. Osnovan je i fond za
iseljeništvo iz koga se bespovratno financiraju programi povratka. Trenutno
Italijansko iseljeništvo ima pravo na 12 Parlamentarnih zastupnika i 6 senatora
a takodje im je omogućeno elektronsko i dopisno glasovanje.
Možemo li slično
primijeniti i na Hrvatsko iseljeništvo?
Irska je još 1995
prepoznala značajku svog iseljeništva kako je to izjavila tadašnja predsjednica
a program povratka se naglo ubrzao od 2005 godine kao posljedica velike
recesije i privredne krize u zemlji da bi potom 2009 program Irske dijaspore
bio proglašen ”Ekonomskim Spasiteljem”. Irska ima izgrađenu strategiju za svoje
iseljenike a osnovana je i Inozemna jedinica ministarstva za iseljeništvo koja
financira programe useljavanja sa 12 milijuna eura godišnje. 2020 godine Irska
je napravila novi program strategije prema iseljeništvu za period 2020-2025 u
kome se predviđa osnutak posebnog ministarstva za iseljeništvo i povratak
Iraca.
Može li i
Hrvatska imati ovakvo ministarstvo od koga bi naše iseljeništvo imalo moralnu a
Hrvatska ne samo demografsku nego i materijalnu korist.
Izrael je država
dijaspore što se očituje u njihovom programu za dijasporu, državnom znakovlju
himni i zastavi kao i mnogim zakonima koji stimuliraju povratak i besplatnu
dodjelu zemlje i izgradnji kuća. Značajka Izraelskog ustava je da je Izrael
država svih Židova diljem svijeta a ne samo stanovnika Izraela. To se očituje i
u njihovoj vanjskoj politici koja stavlja naglasak ne samo na svoje građane
nego i sve Židove koji žive u drugim zemljama. Ta politika je dovela do toga da
se Izraelsko stanovništvo od 1945 do 1980 povećalo za osam puta u usporedbi sa
Hrvatskom koja je u istom periodu izgubila skoro pola svoga stanovništva
bijegom od komunizma i neimaštine. Izraelsko ministarstvo dijaspore osnovano je
u Ožujku 2009 godine i od tada ubrzano radi na sinergiji iseljenika sa svojom
domovinom i za to ulaže ozbiljna materijalna sredstva.
Može li i
Hrvatska krenuti tim ili sličnim putem, putem zajedništva i prosperiteta
svekolikog Hrvatskoga Bila?
Iseljeništvo i
Domovina, Drugi Dio!
Od 2008 zbog
financijske krize Portugal se okrenuo svojoj dijaspori jer je prepoznao
globalnu snagu svog iseljeništva i jednu od mjera koje je njihova vlada
poduzela, bilo je imenovanje Državnog Tajnik za Iseljeništvo. Pored toga
osnovali su 2012 pod pokroviteljstvom Predsjednika države Vijeće Portugalskih
zajednica u Svijetu sastavljenu od 80 članova koje sluzi kao savjetodavno
tijelo pri izradi zakona i drugih odluka. Ovo vijeće se sastaje jednom godišnje
a po potrebi i vise puta u Lisabonu. Ono se sastoji od 5 regionalnih svjetskih
vijeća na različitim kontinentima. Jedan od aspekt ovog vijeća je briga o
popisu Portugalaca u iseljenistvu a vijeće takodje učestvuje u izbornom procesu
i pomaze u svim predmetima pravne i gradjanske prirode vezane za iseljenike.
Sve ove aktivnosti su svrstane u 4 najbitnije grupe; gospodarstvo, znanost,
kultura i građanstvo. RTP Internacional je javna i besplatna satelitska
televizija koju su osnovali još 1992 a posvećena je dijaspori i njegovanju veza
sa domovinom. Njenim emitiranjem širom svijeta pokrili su 20 miliona domova.
Naoružani svim ovim alatima Portugal pokazuje jaku spregu sa svojim
iseljeništvom. Da li to Hrvatska pa i BiH također mogu ostvariti uz malo dobre
volje? Da li bi to trebao biti dio programa svake parlamentarne stranke bez
obzira na svjetonazor? Organizacija Švicaraca sa sjedištem u Bernu, osnovana je
1916 i kao zaklada se izborila 1992 za pravo Švicaraca da glasuju i poštom što
je uvelike povećalo njihov izlazak na političke izbore u toj zemlji. To je
kulminiralo njihovim velikim učešćem u radu 4 glavne parlamentarne stranke.
1958 osnovali su Fond Solidarnosti za Švicarce u inozemstvu čija je zadaća da
pružaju financijsku pomoć njenim državljanima u inozemstvu u slučaju gubitka
sredstava za život iz političkih razloga. Takodje početkom svake parlamentarne
sjednice raspravlja se prvo o uticaju zakona na interese Švicaraca u
inozemstvu. Svake godine u kolovozu ova organizacija organizira kongres
dijaspore koji se održava svaki put u drugoj regiji Švicarske. Osim ovog
kongresa osnovali su 2015 i Parlament Švicaraca u inozemstvu koji služi kao
platforma za mlade Švicarske dijaspore koji su predani odbrani interesa mladih
i koji namjeravaju ostvarivati projekte u zemlji stanovanja koristeći mrežu
mladih koji žive u drugim zemljama. Da li bi Hrvatska i BiH također mogli
uspostaviti sličan model za dijasporu koji bi u budućnosti mogao ne samo
omogućiti bolju spregu sa mladima van domovine nego time omogućiti i da se
veliki dio njih vrati?
Srečko Barešić
Nikić
Kommentare
Kommentar veröffentlichen