TUGA TARLE
O SVOM MUZEJU HRVATSKOG ISELJENIŠTVA U RIJECI!
Kao prvo imam neku potrebu za reći osobno ne prepoznajem ljude po političkom ili nekom drugom opredjeljenju,već ih cijenim i poštujem po njihovom dobrom i kvalitetnom radu i djelou,
Evo zašto i sam podržavam ideju u izradi projekta gospođe Tuga Tarle pod naslovom “Muzej Hrvatskog iseljeništva u Rijeci”.od samoga početka (SIGMa).Da ne ponavljam,- gospođa Tuga je već sve u svojim doljnjim opisu rekla..
Mnogi već odavno znamo,uz i moju malenkost suradnje da je Hrvatsko iseljeništvo zaslužno osim financiskog doprinosa,za društveno turistički i gospodarsku promiđbu,pa ako ćemo tako i politički gledano.Te za mnogo čega daljnjeg dobroga i kvalitetnoga za budućnost više, na relaciji Domovina i iseljeništvo.
U tom smislu molimo,, pozivamo mnoge ljude iz,mediskog, političkog ,znanstvenog,gospodarskog,turističkog,kulturnog,sportskog,književnog,novinarstkog,društvenog,javnog života,uz udruge,misije,zajednice,pijaniste,plesače,pjevače,glazbenike te druge stručnjake pojedince,koji tako ili slično za budućnost misle, da nam se pridruže.
https://www.facebook.com/groups/111847255824446/?multi_permalinks=1651965741812582&ref=share
Tuga Tarle
Poštovani i dragi FB prijatelji,
iako u mome elaboratu opširno navodim razloge
zašto smatram da bi Muzej hrvatskog iseljeništva trebalo napraviti u Rijeci,
još uvijek se javljaju pojedinci s pitanjem: "Zašto baš Rijeka" kao i
oni koji misle da takav muzej već negdje u hrvatskoj postoji pa bi ga samo
trebalo nadograditi/obogatiti sadržajima. U svezi toga odgovaram sljedeće:
RIJEKA KAO IDEALNO SJEDIŠTE MUZEJA ISELJENIŠTVA
(SIGMa)
Proces sazrijevanja ideje nalik je na proces
umjetničkog stvaranja. U svojoj mašti najprije imate cjelovitu sliku da biste
joj potom oduzimanjem suvišnih detalja i oblikovanjem postojeće materije
oslobodili formu, omogućili joj da diše, da pokaže svoju autentičnu bit. Tako
je nastala i SIGMa.
Razmišljajući o lokaciji koja bi bila idealna za
projekt moga iseljeničkog muzeja, jednoga dana sam otkrila Rijeku i u njoj
prepoznala sve one karakteristike urbanog središta koje su potrebne za
udomljenje takvog sadržaja. Ranije Rijeku gotovo nisam poznavala. Za mene je
ona živjela u ljetnim mjesecima isključivo kao tranzitna postaja na putu za
neku od morskih destinacija. Najprije sam je otkrila u virtualnome svijetu
slika i ozemlja da bih se naknadnim posjetom gradu osvjedočila da je upravo Rijeka
to mjesto (sidrište) koje tražim. Tada je Rijeka za mene promijenila značenje.
Prometnula se u simbol grada-utočišta i raskršća svjetova (poznato je da je u
povijesti iseljavanja bila najvažnija tranzitna luka Jadrana). Kasnijim
istraživanjem samo se potvrdilo da to ima snažno uporište u činjenicama.
Zemljopisni položaj grada Rijeke u mediteranskome
bazenu jamči dobru povezanost s mnogim svjetskim i europskim destinacijama te
se nameće kao najpogodnije mjesto za lociranje središta muzeja. Usto, Rijeka je
oduvijek bila poveznica Mediterana sa srednjoeuropskim kulturnim krugom
otvarajući Austro-Ugarskoj put prema ostalome svijetu. Izgradnjom muzeja
iseljeništva u Rijeci dobili bismo novo snažno kulturno čvorište kakvo još ne
postoji na europskome jugoistoku. Hrvatskoj je potrebna jedna nova autentična i
prepoznatljiva kulturna tvorevina, dinamična i životna te dovoljno atraktivna
za privlačenje svjetskih znatiželjnika i namjernika.
Jedna institucija te vrste oživjela bi relativno
marginalizirani prostor Rijeke jer bi na sebe svraćala znatnu pozornost
iseljenika, njihovih potomaka i prijatelja stranaca u zemljama useljavanja, kao
i onih mnogobrojnih posjetitelja iz drugih etničkih zajednica čiji su preci
upravo preko riječke luke isplovljavali u novi svijet. Stvaranjem priče od
mnoštva detalja tisuća i tisuća sudbina oblikovala bi se riznica uspomena,
jedinstveni vremeplov iseljavanja.
Činjenica da u Rijeci postoje i neke druge
lokacije (hotel Emigranti) koje su služile emigrantima tijekom njihova
zadržavanja u gradu prije ukrcavanja na brodove još bi dodatno mogla obogatiti
ponudu turističkih i kulturnih sadržaja grada dajući Rijeci jedinstveni pečat
grada-muzeja. Možda bi se mogla oformiti i ruta kojom bi se obilježio put
negdašnjih kretanja ljudskoga vala u dramatičnim okolnostima ispunjenim nadom i
strepnjama prije konačnog otisnuća prema ćudljivome oceanu.
Dovoljno je podsjetiti na sydneysku Operu ili
Calatravin Muzej znanosti i umjetnosti u Valenciji, Guggenheim u Bilbaou,
šangajsku zračnu luku ili aleksandrijsku biblioteku. Sva ta čudesna zdanja
dovoljan su mamac za bezbrojnu publiku koja pobožno obilazi svijetom u potrazi
za novim izvrsnim doživljajima. Sva ta zdanja nose snažan individualni pečat
kreativnih energija koje su ih stvarale. Zato smatram da bi SIGMa trebala biti
atrakcija ravna Guggenheimu ili Millenium Domeu u Londonu, ili nešto još
osobito što bi stvorila mašta hrvatskih talentiranih mladih arhitekata koji
imaju zavidnu reputaciju u svijetu. Danas prolaze samo velike atrakcije, nešto
što zaustavlja dah.
Rijeka i njezina okolica, obogaćeni takvim jednim
arhitektonskim projektom i kulturnim središtem, privlačili bi tijekom čitave
godine mnogostruko više turista (kao u slučaju Bilbaa, Salamanke, Valencije)
nego što je to sada slučaj oslobodivši se provincijskih okvira koje im nameće
trenutačna pozicija zanemarenih mogućnosti oživljavanja i promocije kulturnih
sadržaja.
Navedeni projekt oživio bi i potaknuo čitavi niz
novih poduzeća, trgovina, obrta i uslužnih djelatnosti koje bi osigurale posao
mnogim novim kadrovima u gradu i županiji. Još bi više približio turistima
ljepotu i sklad istarskih malih gradova, arhitektonskih bisera i stoljetnih
kulturnih jezgri koje obgrljuju Rijeku poput ogrlice od bisera. S mora Rijeku
okružuje jato privlačnih otoka.
Blizina Zagreba i ostalih manjih gradova obalne i
središnje Hrvatske
također je značajna prednost Rijeke. Vrijedna
lučka arhitektura, multikulturno okruženje, sveučilišno središte, autocesta,
čista priroda i blizina granice dodatno obogaćuju ovaj jedinstveni prostor.
Rijeka je usto članica EUROPAN-a, što bi značilo da su ondje na djelu pozitivne
vibracije kojima je cilj otvaranje i maksimalni razvoj grada i regije, mada
nažalost sam Grad zapostavlja svoje prednosti ističući ideološke inačice
preživjelog komunističkog poretka kao svoj identitet. Rijeku treba osloboditi
toga negativnog identiteta i dati joj jedan širi, sveobuhvatniji imidž hrvatske
mediteranske i srednjoeuropske mini metropole kojoj je svijet oduvijek bio dio
njezine biti.
Na kraju, ni geo-politički razlozi nisu nevažni.
Rijeka je grad blizu tromeđe, oduvijek je bila u fokusu nekih susjeda. Da bi
sačuvala svoj kulturni identitet potrebna joj je snažna kulturna aktivnost sa
brojim sadržajima tijekom čitave godine.
SNAGA LUKE
Predložila sam da se SIGMa smjesti u luci jer je
luka punto crucial (križište) odakle se odlazilo u svijet. Luka ima svoju
povijest i simboliku. Luka sa SIGMom može gradu donijeti novu funkcionalnu i
estetsku dimenziju. Luka je mjesto susretišta kopna i mora - dviju snažnih
simboličkih cjelina koje su oduvijek poveznica sa sadržajima ljudskoga
opstanka. Zato je luka idealan medij iako nije jedini prostor muzejskih
događaja. Riječani najbolje poznaju arhitekturu, prostore i ritam svoga grada.
Osobno sam uvjerena da grad treba hrabro obgrliti more i da more treba ući u
grad. More treba ući u vizuru SIGMe. Ona bi trebala počivati na vodi kao npr.
sydneyska Opera ili biti usidrena u luci kao brod, mogla bi biti nasukana na
rub žala kao školjka ili narasti na umjetnome otoku kao svjetionik.
Kommentare
Kommentar veröffentlichen