ZAŠTO PODRŽATI MARSHAllOV PLAN

 ZAŠTO PODRŽATI MARSHAllOV PLAN

Tekst.Josip Josef Mayer

U ovim složenim i neizvjesnim vremenima, kada se suočavamo s raznim izazovima poput epidemija, ekonomske krize, i prijetnji ratom, sve veća pažnja koja se posvećuje mogućnosti povratka hrvatskog iseljeništva u domovinu ima veliko značenje. Društveno i političko promišljanje o povratku iseljenika može donijeti mnoge koristi Hrvatskoj, ne samo u smislu demografske obnove, već i kroz doprinos novih znanja, iskustava i kapitala koje iseljenici mogu donijeti sa sobom.

Povratak iseljeništva mogao bi pružiti potrebnu stabilnost i potaknuti gospodarski rast u ovim turbulentnim vremenima. Također, važno je razviti strateške programe i olakšice koje će omogućiti jednostavniji i uspješniji povratak te integraciju iseljenika u društvo. Ovaj potencijalni povratak može biti ključan za budući razvoj Hrvatske, jačanje njezine otpornosti na globalne izazove i izgradnju stabilne i prosperitetne države.

Što je to mashallov plan kojeg nam predlaže i potiče gospodin General Manager u Coral-Colzutinh-Service Zdenko Štriga naš iseljenik i poslovni čovjek iz Frankfurta.

Marshallov plan, službeno poznat kao Europski program obnove (European Recovery Program, ERP), bio je američki program pomoći za obnovu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Pokrenut je 1948. godine i trajao je do 1952. godine. Plan je dobio ime po tadašnjem američkom državnom tajniku Georgeu C. Marshallu, koji je bio ključan u njegovom osmišljavanju i promicanju.

Ciljevi Marshallova plana bili su:

1. Obnova ratom razorenih europskih ekonomija: Rat je teško oštetio infrastrukturu i industriju mnogih europskih zemalja, a plan je bio usmjeren na njihovu obnovu kako bi se omogućila ekonomska stabilnost i rast.

2. Smanjenje utjecaja komunizma: U pozadini Hladnog rata, Sjedinjene Američke Države su planom željele spriječiti širenje komunizma u zapadnoj Europi, potičući ekonomski rast i političku stabilnost.

3. Unapređenje transatlantskih odnosa: Pružanje pomoći europskim zemljama također je bilo u interesu SAD-a kako bi se osiguralo tržište za američke proizvode i stvorile čvrste veze između Europe i Amerike.

Marshallov plan bio je vrlo uspješan. Pomogao je stabilizirati europske ekonomije, ubrzao oporavak od rata i pridonio jačanju europske integracije. Kroz program je dodijeljeno oko 13 milijardi dolara (što bi u današnjim dolarima bilo mnogo više) u obliku pomoći, zajmova i investicija. Ovaj plan također je bio jedan od faktora koji su doveli do osnivanja Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (OEEC), preteče današnje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Podržavanje Marshallovog plana za povratak hrvatske dijaspore, uzimajući u obzir ulogu iseljeničke privredne grane, može imati višestruke koristi za Hrvatsku, posebno u kontekstu demografije, gospodarstva, turizma i ruralnog razvoja. Evo nekoliko ključnih razloga zašto bi se taj plan trebao podržati:

1. Demografska obnova: Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim problemima, uključujući pad broja stanovnika i starenje populacije. Povratak dijaspore može pridonijeti demografskoj obnovi, povećavajući broj radno sposobnih stanovnika i mladih obitelji koje mogu revitalizirati ruralna područja.

2. Ekonomski rast i investicije: Iseljenici često imaju kapital, znanje i poslovne kontakte koje mogu uložiti u Hrvatsku. Povratnici mogu pokretati nove poslovne inicijative, ulagati u poljoprivrednu i druge privredne grane te pridonijeti rastu malog i srednjeg poduzetništva, što je ključno za gospodarski razvoj zemlje.

3. Razvoj turizma u ruralnim područjima: Hrvatska dijaspora može doprinijeti promociji ruralnog turizma kroz investicije i razvoj turističkih kapaciteta u manje razvijenim područjima. To može dovesti do stvaranja novih turističkih atrakcija, što bi povećalo broj turista, a samim time i prihode na lokalnoj razini.

4. Održivi razvoj sela: Povratnici mogu pomoći revitalizaciji sela kroz modernizaciju poljoprivrede, ulaganje u održive prakse i obnovu lokalne infrastrukture. To bi potaknulo održivi razvoj i smanjilo depopulaciju ruralnih područja, omogućujući održanje lokalnih zajednica.

5. Kulturna i društvena obnova: Povratak dijaspore može obogatiti hrvatsko društvo kulturno i društveno, donoseći nove ideje, vrijednosti i iskustva stečena u inozemstvu. Ovaj proces može potaknuti inovacije, jačanje zajedništva i poboljšanje kvalitete života.

6. Jačanje nacionalnog identiteta i povezanosti s iseljeništvom: Povratkom dijaspore ojačala bi se veza između Hrvatske i njezine dijaspore, što bi imalo dugoročne koristi za nacionalni identitet i globalni utjecaj zemlje. Povratnici bi mogli djelovati kao most između Hrvatske i međunarodne zajednice, jačajući kulturne, gospodarske i političke veze.

Podržavanje ovog plana nije samo ulaganje u budućnost Hrvatske već i prilika za integraciju resursa i potencijala hrvatske dijaspore u razvoj zemlje. Kroz ciljane politike i poticaje, Hrvatska može iskoristiti ovu priliku za stvaranje održivog, prosperitetnog društva koje cijeni i koristi doprinos svojih iseljenika.