Direkt zum Hauptbereich

🩺 ŠTO SE DOGODILO S NAŠIM ZDRAVSTVOM?

Ttrajno zatvorena poliklinika Katunar u Crikvenici-tko će preuzeti njihov personal i pacijente?

Tekst:Josip Josef Mayer

Zatvaranje Poliklinike Katunar u Crikvenici – prve registrirane privatne poliklinike u Primorsko-goranskoj županiji, osnovane još 1994. godine – nije samo vijest o jednoj ustanovi. To je upozorenje svima nama, od Novog Vinodolskog-Crikvenice općine Vinodolske do cijele Primorsko-goranske županije.

Postavlja se niz pitanja:

* Hoće li gradske ambulante moći preuzeti program i pacijente ove poliklinike?

* Hoće li se smanjiti dostupnost specijalističkih usluga u našem kraju?

* I što ovakav primjer govori mladim liječnicima, obiteljima i poduzetnicima koji sve češće odlaze iz Hrvatske?

Poliklinika Katunar bila je primjer uspjeha i kontinuiteta — pružala je internističke preglede, laboratorijsku dijagnostiku, ultrazvuk, ginekologiju, radiologiju, dermatologiju, okulistiku, ortopediju i mnoge druge specijalističke usluge. Njihova turistička ambulanta bila je od velikog značaja i za domaće stanovništvo i za turiste, uključujući hrvatsku dijasporu koja se sve više oslanjala na domaće zdravstvene usluge tijekom ljetnih mjeseci.

U poliklinici je, osim stalnih zaposlenika, radilo i petnaestak vrhunskih liječnika specijalista – suradnika iz različitih grana medicine. Riječ je o stručnjacima koji su pomagali ne samo lokalnoj zajednici nego i širem zdravstvenom sustavu Primorsko-goranske županije.

💡 Što dalje? Vizija za rješenje

Ideja bi bila da Polikliniku Katunar u Crikvenici preuzme uz europske, državne, županijske i općinske financijske poticajne mjere.Ova je ustanova godinama izvrsno funkcionirala – i treba nastaviti služiti domaćim građanima, gostima, turistima i ljudima iz dijaspore tijekom cijele godine.

Takva poliklinika može i dalje biti hitna zdravstvena ustanova gdje se može obaviti krvna slika, laboratorijske i druge pretrage – sve na jednom mjestu. Time bi Crikvenica postala uzor i poticaj drugim hrvatskim gradovima koji žele razvijati moderni, dostupni i održivi zdravstveni sustav.

 Upravo zato udruga Marshall plan za Hrvatsku, u suradnji s hrvatskom dijasporom, predlaže model “3-1”svaka tri veća grada jedna bolnica ili poliklinika – kako bi se osigurala dostupna, moderna i održiva mreža zdravstvenih ustanova u cijeloj Hrvatskoj.

Vrijeme je da se zapitamo:Ako danas nestaju ustanove poput Poliklinike Katunar, što sutra čeka naše građane – i našu djecu?

Deutsch;

🩺 WAS IST MIT UNSERER GESUNDHEIT PASSIERT?

Di poliklinika Katunar in Crikvenica wuede daueraft geschlossen-wer übernimmt ihren auftrag ihre patienten?

Die Schließung der Poliklinik Katunar in Crikvenica – der ersten registrierten privaten Poliklinik in der Gespanschaft Primorje-Gorski Kotar, gegründet bereits 1994 – ist mehr als nur eine lokale Nachricht.Sie ist ein Warnsignal für uns alle, von Novi Vinodolski- Crikvenica gemainde Vinodolska bis hin zur gesamten Region.

Es stellen sich viele Fragen:

* Können die städtischen Ambulanzen das Programm und die Patienten der Poliklinik übernehmen?

* Wird die Verfügbarkeit von Fachärzten in unserer Region weiter sinken?

* Und was bedeutet das für junge Ärzte und Familien, die zunehmend das Land verlassen?

Die Poliklinik Katunar war ein Beispiel für Kontinuität und Qualität – sie bot internistische Untersuchungen, Labordiagnostik, Ultraschall, Gynäkologie, Radiologie, Dermatologie, Augenheilkunde, Orthopädie und viele andere Fachleistungen an.Ihre Touristenambulanz war sowohl für Einheimische als auch für Gäste darunter viele Kroaten aus der Diaspora von großer Bedeutung, insbesondere während der Sommersaison.

Neben den fest angestellten Mitarbeitern arbeiteten dort rund fünfzehn hochqualifizierte Fachärzte verschiedener Disziplinen. Sie trugen entscheidend zur medizinischen Versorgung der gesamten Region bei.

💡 Wie weiter? Eine Vision für die Zukunft

Die Idee ist, dass die Poliklinik Katunar in Crikvenica mit Unterstützung europäischer, staatlicher, regionaler und kommunaler Förderprogramme weitergeführt wird.Diese Einrichtung hat über Jahrzehnte hervorragend funktioniert sie soll auch weiterhin den Bürgern, Gästen, Touristen und Mitgliedern der Diaspora das ganze Jahr über dienen.

Sie könnte als Notfall-Gesundheitszentrum bestehen bleiben, in dem Blutbilder und andere Untersuchungen schnell und zuverlässig durchgeführt werden – alles an einem Ort.Damit würde Crikvenica zu einem Vorbild und Ansporn für andere kroatische Städte, die ein modernes, zugängliches und nachhaltiges Gesundheitssystem aufbauen möchten.

Deshalb schlägt der Verein Marshall Plan für Kroatien, in Zusammenarbeit mit der kroatischen Diaspora, das Modell „3-1“ – drei größere Städte, ein Krankenhaus oder eine Poliklinik vor.Nur so kann eine stabile und gerechte medizinische Versorgung in ganz Kroatien gewährleistet werden.

Jetzt ist die Zeit, uns zu fragen:Wenn heute Einrichtungen wie die Poliklinik Katunar verschwinden was erwartet dann morgen unsere Bürger und unsere Kinder?

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu


Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...