Direkt zum Hauptbereich

TKO BI MOGAO ORGANIZIRATI TJEDAN HRVATSKOG ISELJENIŠTVA?

Tko bi mogao organizirati tjedan Hrvatskog iseljeniütva?

Tekst:Josip Josef Mayer

Vladina ideja o organizaciji Tjedna hrvatskog iseljeništva zaslužuje svaku podršku – bez obzira iz koje političke opcije dolazila. To je inicijativa koju ne samo da ne smijemo zapostaviti, već je treba aktivno razvijati i promovirati. Bilo bi korisno da je još snažnije prepoznaju i podrže domaći i iseljenički mediji, kao i sve relevantne institucije i udruge u Hrvatskoj i inozemstvu.

U njezinu bi se realizaciju, osim Vlade Republike Hrvatske, trebale uključiti i brojne druge važne organizacije:

* Matica iseljenika i Matica hrvatska,

* Udruga "Marshall plan za Hrvatsku – uz dijasporu",

* Udruga za povratak Hrvata u domovinu,

* Mnogobrojne lokalne udruge koje se bave hrvatskim iseljeništvom, povratkom i povezivanjem dijaspore s domovinom.

Također, važnu ulogu trebala bi imati lokalna i regionalna samouprava, zatim Ministarstvo demografije i useljenika, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma, te sve njihove podružnice, agencije i razvojne institucije.

Ako se ova inicijativa strateški oblikuje, uz uključivanje gospodarstva, turizma, obrazovanja, kulture i civilnog društva, Tjedan hrvatskog iseljeništva mogao bi postati ne samo atraktivna, već i transformativna mjera stoljeća – kako u društvenom, tako i u gospodarskom i demografskom smislu.

Dva termina godišnje – za ljeto i zimu

Predlaže se da se Tjedan hrvatskog iseljeništva održava dva puta godišnje:

1. Ljetni termin, krajem lipnja, kada u Hrvatsku dolazi veliki broj iseljenika, turista i gostiju. Manifestacije bi se mogle organizirati diljem obalnih gradova i otoka, od Dalmacije do Kvarnera, i tako povezati kulturni, turistički i dijasporski potencijal Hrvatske.

2. Zimski termin, između Božića i Uskrsa, kada mnogi naši ljudi iz inozemstva dolaze u domovinu sa svojim obiteljima kako bi proslavili blagdane. Taj bi se zimski Tjedan posebno mogao usmjeriti na unutrašnjost Hrvatske – Slavoniju, Baranju, Srijem i Banovinu, regije od ključne važnosti za demografsku obnovu i razvoj domaće proizvodnje hrane.

Zajednički programi i buduća tradicija

U vrijeme sve većih globalnih izazova i nesigurnosti, važno je izgraditi društvene platforme za susret, razgovor i konkretne dogovore između domovine i dijaspore. Slavonija, Baranja i Srijem – kao regije koje su u fokusu državnih ulaganja – idealna su mjesta za započeti ovaj proces već ove zime.

Tjedan hrvatskog iseljeništva ne treba biti samo prigodna manifestacija. Treba postati dugoročna, tradicionalna mjera povezivanja, razvoja i zajedničke budućnosti. Uz podršku države, udruga,

poduzetnika i samih iseljenika, može postati stalni podsjetnik da Hrvatska nije samo ono što je unutar njenih granica – već i ono što živi u srcima milijuna Hrvata diljem svijeta.

Englisch:

WHO COULD ORGANIZE THE WEEK OF CROATIAN EMIGRATION?

The Croatian Government’s idea of establishing a Week of Croatian Emigration is a timely and commendable initiative – regardless of which political party promotes it. It should never be neglected. On the contrary, it deserves broader support from both domestic and diaspora media, institutions, and the general public.

This initiative would greatly benefit from the collaboration of various organizations and ministries, such as:

* Matica iseljenika (Croatian Heritage Foundation) and Matica hrvatska,

* The Marshall Plan for Croatia – with the Diaspora initiative,

* Associations for the return of Croats to the homeland,

* Local and regional governments,

* As well as the Ministries of Demography and Immigration, Economy, Agriculture, Tourism, and their affiliated agencies and development bodies.

If well organized, this Week could become one of the most impactful and inspiring national measures of the century, connecting Croats across the globe while promoting tourism, investment, innovation, and return migration.

Two Seasonal Opportunities

The Week of Croatian Emigration could be held twice a year, to accommodate different waves of return visits:

1. Summer Edition – at the end of June, when many emigrants return to Croatia for the tourist season. Events could be hosted in coastal towns, from Dalmatia to Kvarner and beyond.

2. Winter Edition – sometime between Christmas and Easter, when many diaspora families visit Croatia for the holidays. This would be an excellent time to focus on the continental regions, especially Slavonia, Baranja, and Srijem, promoting food production, family farming, and regional development.

From an Idea to a National Tradition

In these increasingly uncertain times, it is more important than ever to build platforms for cooperation and conversation between the homeland and the diaspora. The first step could be to organize the event this winter in regions where population growth and development are most needed, particularly in eastern Croatia.

The Week of Croatian Emigration should not remain just a symbolic gesture. It must become a permanent, motivating, and inclusive national tradition – a bridge between past and future, between those who stayed and those who left.

Croatia is not defined only by its borders – it is also shaped by the hearts, hopes, and talents of millions of Croats around the world.

www.hrvatskikorijeni.org 

Udruga Marshall plan Hrvatska, budućnost uz dijasporu

Udruga Za Povratak Hrvata U Hrvatsku 

verkokutlesa@gmail.com

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...