Direkt zum Hauptbereich

U ZADNJE VRIJEME PUNO SE GOVORI PIŠE I ČITA O POVRATKU ISELJENIKA U UDRUGAMA DRUŠTVIMA ZAJEDNICAMA SKUPINAMA GRUPAMA I GRUPICAMA

U zadnje vrijeme puno se govori,piše i čita o povratku iseljenika u udrugama,društvima,skupinama,zajednicama,grupama i grupicama!

Tekst i foto:Josip Josef Mayer.

Ono što ističem vrlo je važno za dugoročno strateško planiranje povratka iseljenika i oživljavanje ruralnih i urbanih područja u Hrvatskoj. Jasno je da samo razgovori unutar zatvorenih krugova, udruga i zajednica nisu dovoljni ako te poruke ne dopiru do šire javnosti, posebno kroz medije, kako lokalne tako i međunarodne.

Po mom mišljenju, ključna točka koja se mora ostvariti je stvaranje zajedničke platforme koja okuplja sve zainteresirane strane – od lokalnih vlasti, gospodarstvenika, nevladinih organizacija, pa do iseljeničkih organizacija i medija. Zajednički bi trebali razgovarati o podjeli uloga i odgovornosti kako bi svatko mogao bolje doprinijeti kvalitetnoj budućnosti, s posebnim fokusom na povratak iseljenika.

Ovo je važno, jer ako se ne osiguraju osnovne infrastrukture i sadržaji u selima i ruralnim područjima (kao što spomenjem – ceste, rasvjeta, dječji vrtići, škole, starački domovi, itd.), nećemo stvoriti poticajno okruženje za povratak. Mnogi iseljenici žele vratiti se u svoju domovinu, ali samo ako vide da Hrvatska napreduje i da mogu osigurati kvalitetan život za sebe i svoje obitelji.

Također, kulturni aspekt povratka ne treba zanemariti. Važno je uključiti priče, pjesme, i društvene događaje u kojima bi iseljenici mogli vidjeti da ih domovina čeka i cijeni. Povezanost s domovinom često se održava kroz kulturu, glazbu i tradiciju, stoga bi zajedničke manifestacije i kulturni događaji mogli igrati veliku ulogu u promoviranju povratka.

Izgradnja Hrvatskog iseljeničkog muzeja i obilježavanje dana hrvatskog iseljeništva također su sjajni prijedlozi. Time bi se dodatno pokazala važnost i priznanje dijaspori koja ne samo da ekonomski doprinosi, već i očuvanju identiteta i tradicije.

Sve te aktivnosti trebaju biti praćene snažnom medijskom podrškom kako bi dosegnule široku publiku – i u zemlji i u inozemstvu – te kako bi se stvorila atmosfera povjerenja i zajedništva.

Ukratko, ključ za povećanje povratka iseljenika leži u:

               1.           Jačanju suradnje između svih dionika (lokalna samouprava, iseljenici, mediji, gospodarstvo).

               2.           Razvoju infrastrukture u ruralnim područjima.

               3.           Kulturnoj i društvenoj integraciji kroz događaje i manifestacije.

               4.           Povećanju medijske vidljivosti tema vezanih uz povratak i dijasporu.

               5.           Stvaranju strategije koja se temelji na europskim standardima i praksi.

To su elementi koji mogu potaknuti pozitivne promjene i stvoriti prostor za povratak onih koji su otišli.

Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...