Direkt zum Hauptbereich

DUŠA MI JE PUNA SVEGA

 

Duša mi je puna svega!


 Kako da tajim, kada me drugi izdaju?

Srce mi je puno ljubavi i života,
kao ruža koja cvate na plodnoj zemlji.
Ne želim sutra umrijeti,
ali kako i da živim,
ako me nitko sa ljubavlju ne zaljeva ?

Kako da pružim ljubav?
Ako je nitko sa ljubavlju ne prima.?
Ne znam da li da živim ili da umirem ?
Ne znam sa čime da gasim tugu ?
Ako je ljubav ne iskrena,

Ne znam da li da padam ili da se uzdignem?,
sa kojom brzinom da se uopće pokrenem?.
Kada ljubav na brzinu - propada.
Kada nitko nikoga ne želi slušati,
ljubavi kao da nema.
Kada nitko za nikoga nema vremena,
a ljubav je spremna.

Nebo je visoko zemlja je tvrda,
neznam što se u meni zbiva.
U mojoj duši izmješana je ljubav i bol i tuga,
vrijeme je loše, kiša se sprema,
u meni se stvara neka mučnina.

Ne znam da li da ustanem ili da spavam,
kao da me nema.
Osjetim kao da gubim ravnotežu pod nogama,
ali i volju do svega.
Ne znam da li živim ili da sanjam,
u mojemu tijelu nastala je praznina,
kao da ni života nema.

Ni sam ne znam, što se to u meni zbiva,
ne volim misliti stalno na tugu ili da umrem,
ili da života nema,
jer mi je duša prepuna svega,
i tuge i ljubavi i veselja.

Kiša je stala, sunce sja,
lijepo vrijeme se sprema u
mojem uzburkanom tijelu i duši,
tuga i bol se opet u ljubav preljeva.

Veselim se i volim da živim,
jer boljeg izlaza, od ljubavi i optimizma,
meni u životu nema.

Josip Mayer

 Pjesmica je dobila priznanje na međunarodnom natjecanju za književnost EROTO '04


Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...