Direkt zum Hauptbereich

DOMOVINA I ISELJENIŠTVO POKRENIMO VIŠE LJUBAV JAČAJMO ZAJEDNIŠTVO



 Domovina i iseljeništvo jačajmo zajednicu!

Tekst i foto.Josip Josef Mayer

Uskrsa je naš najveći kršćanski blagdan koji dolazi nakon Božića,vrijeme obiteljskog proljetnog,i društvenog okupljanja,kada se organiziraju uz ono domaće, kao i svake godine inače,uz dobre želje i čestitke jedni drugima,sa svojim najbližnjima  najdražima,rodbinom i prijateljima razne priredbe,fešte i manifestacije:

Uskrsno je vrijeme je moguće u  prvog početka,buđenja te stvaranja nečega novoga, novih ideja u tom smislu razmišljanja i stvaranja pojačanog hrvatskog društva, godpodarstva, turizma,ujedno je to i prava prilika, stvaranja novih izazovnih mogućnosti za boljitak življenja za sve jednako dobro u budućnosti.

Proljeće je prava prilika za uvođenje promjena kako u vlastitom životu,slično i u društvenom i  gospodarskom poslovnom svijetu.Promjene su u ovo vrijeme ćak i prihvatljivije i za one pojedine koji ih ne vole.

U to vrijeme nam dolaze uz domaće goste i turistt i naši iseljenici,sa svojom djecom unucima,različito u generacijama, većinskih u posjetu  svojim obiteljima,djedovima i bakama neki od njih dolaze u posjetu, svojoj dijeci i unucima,kojima su predali u ostavštinu svoje kuće i stanove.

Nebi ovdje govorili koliko oni financiski doprinose godišnje.svojoj domovini Hrvatskoj, već koliko bi nam se isplatilo, uz dobru zajedničku organizaciju i radnu volju u društvenom i turističko, smislu ojačati zajednicu.Upravo to bi bila dobra šansa,za novo druženje i nove društvene turističke i gospodarske promjene 

Ideja bi bila, u smislu promjena,i uvođenje nešto novoga na relaciji Domovina i iseljeništvo, više surađivati sa domaćim i iseljeničkim udrugama,društvima i zajednicama, i dalje organizirati u Domovini više zajedničke susretae fešta,manifestacija i plesnjaka,na kojima bi se i iseljenici uz domaće goste i turiste uz prigodan integrirani program,- mogli predstaviti. 

U svojim znanstvenim,glazbenim,plesnim folklornim kulturnim i sportskim viještinama koje,su u iseljeništvo naučili.Možda negdje uvjek u nekim drugom mjestu ili gradu opet bi nam lijepo bilo zajednički se sastati..Inače naši iseljenici nisu nikada dolazili u domovinu prazni ruku,uvjek su veliko dušni,kada se radi o bilo kojoj pomoći Domovini,osudit ću se reći da bi i na feštama nešto više potrošili,samo ih je potrebno pozvati.

Bilo bi tu uz igru i zabavu i više zajedničkih mogućnosti razgovora i informiranja,ponekad i sponzoriranja,nečeg društveno potrebnoga, te razgovora o daljnjim mogućim ulaganjima i kako i na koji način ojačati demogravsku sliku, i na pokon zaustaviti iseljivanja iz Domovine nam Hrvatske..

I pod kraj složit ću se sa svima onima koji razmišljaju tako..Suživot i suradnja uz dobro volju na korist svih zajednica na ravnopravnim osnovama. To je recept i radni kriterij za uspješnu budućnost. Promjene su neumoljive, – klimatske, energetske, geopolitičke, društvene, ekonomske …Hrvatske nije i ne može biti izuzetak.


Kommentare

Beliebte Posts aus diesem Blog

ŠTO MOŽE UČINITI UZ DIJASPORU GRAD BIOGRAD NA MORU-MOGU I MORAJU UČINITI I PREOSTALI HRVATSKI GRADOVI!

Ovo je naš prvi korak u stjecanju biogradske diplome u svijetu! Kolumnist: Josip Josef Mayer Povijest nas obvezuje. A sadašnjost nas testira. Biograd na Moru, srednjovjekovni kraljevski grad utemeljen još u 9. stoljeću, nije isti simbol hrvatske povijesti i identiteta – danas postaje primjer kako se odgovorno i strateški razmišlja o budućnosti. Dok mnogi hrvatski gradovi i općine i dalje pasivno promatraju demografski pad iseljavanja, Biograd na Moru odlučio je djelovati. Od povijesnog identiteta do moderne strategije Gradi koji je nekoć bio krunidbeno mjesto hrvatskih kraljeva danas gradi novu viziju – onu u kojoj dijaspora nije samo emotivna poveznica, već ključni razvojni resurs. Biograd na Moru aktivno radi na demografskoj revitalizaciji kroz konkretne i inovativne projekte povezivanja s iseljeništvom. Posebno se ističe usmjerenost na potomke hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike – ljude koji nose hrvatsko podrijetlo, ali traže priliku, sigurnost i perspektivu. Proj...

VERKO KUTLEŠA I ZDENKO ŠTRIGA – LJUDI KOJI HRVATSKU ŽELE POVESTI U BOLJI I ODRŽIVIJI SVIJET!

Verko Kutleša i Zdenko Štriga-Ljudi koji Hrvatsku žele povesti u bolji i održiviji svijet! Tekst:Josip Josef Mayer Dvojica ljudi, Verko Kutleša i Zdenko Štriga, povezuje zajednička vizija: hrvatski narod zaslužuje ostati, razvijati se i vraćati se u svoju domovinu. Njihova suradnja sve više prerasta u poziv na buđenje – poziv koji postaje glas razuma i nade u vremenu kada Hrvatska gubi ljude, sela i vjeru u vlastitu budućnost. Svjesni da povratak dijaspore već postoji, ali da je često stihijski i nedovoljno podržan, njih dvojica smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i kvalitetnu pripremu tog povratka – kroz zakonodavne, gospodarske i društvene mjere koje će stvoriti uvjete za život dostojan čovjeka. U tom duhu nastaje i referendum koji pokreće gospodin Verko Kutleša – jasno i odlučno postavljeno pitanje koje traži nacionalni odgovor:   Referendum kojeg pokrće gospodin Verko Kutleša-Ključno pitanje za demografski opstanak Hrvatske! Referendum koji potiče gospodin Verko Kutleš...

NE TRAŽIMO PRIZNANJA-TRAŽIMO DJELOVANJE: POSTANITE AMBASADORI HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Ne tra žimo priznanja-tražimo djelovanje:Postanite ambasadori Hrvatske budućnosti! Kolumna.Josip Josef Mayer Gospodin Kruno Kajić , kako sam kaže, u zlatnim je godinama. I moja malenkost – još dvije pa 80. U tim godinama više ne tražimo titule, zahvalnice ni odličja. Jer što bi mi s njima? Ona ne zatvaraju krug – ona ga otvaraju . Ona obvezuju. Tjeraju na još više rada , još više odgovornosti. I zato se prirodno nameće pitanje: možemo li još? Naš odgovor je jasan – možemo. I moramo. Naša najveća zahvalnica nije priznanje na papiru. Naša zahvalnica je što smo postali ambasadori Udruge Marshall plan za Hrvatsku. Ambasadori jedne ideje koja povezuje Domovinu i dijasporu. Ideje koja vjeruje da Hrvatska, uz mlade, obrazovane i hrabre ljude, može i mora napredovati. Cijeli svoj život, od stvaranja hrvatske države, nismo izlazili na ulice , nismo protestirali niti galamili . Naš put bio je drugačiji – rad, disciplina i ideja . U dijaspori smo stvarali, razmišljali, pisali. Nudi...